Ruska Federacija, kao jedan od međunarodnih garanata mirovnog sporazuma, bila je svedok ovog istorijskog događaja, kako za Balkan, tako i za celu Evropu, kojim je okončan razorni oružani sukob na teritoriji Bosne i Hercegovine, podsetila je Zaharova.
"Sa žaljenjem smo primorani da konstatujemo da pojedine zemlje Zapada ne odustaju od opasnih pokušaja da ponište ove fundamentalne principe, uporno se mešajući u unutrašnje poslove BiH i namećući njenim građanima ozloglašenu evroatlantsku agendu", poručila je Zaharova.
Kako kaže, ovakav neodgovoran pristup samo pogoršava međuetničke tenzije, potkopava međusobno poverenje među narodima i stvara unutrašnje političke krize.
"Glavni instrument u rušenju osnova mirovnog sporazuma postala je Kancelarija visokog predstavnika. Ova institucija, čije samo postojanje suštinski protivureči suverenitetu BiH, odavno se iz mehanizma dejtonske pomoći u pomirenju pretvorio u antidemokratsku strukturu koja seje razdor i guši svako drugačije mišljenje", navela je ona.
Zaharova je istakla da bi u interesu što brže stabilizacije situacije u BiH bilo hitno i bezuslovno ukidanje Kancelarije visokog predstavnika.
"Uvereni smo da Dejton ostaje jedina održiva osnova za unapređenje procesa stabilizacije u BiH", zaključila je ruska zvaničnica i pozvala na odgovornu, konstruktivnu i ravnopravnu saradnju u interesu mira i stabilnosti u BiH i na Balkanu.
Dejtonski sporazum potpisan je 14. decembra 1995. u Parizu kako bi doneo preko potreban mir u Bosni i Hercegovini. Pregovori su trajali od 1. do 21. novembra 1995. godine.
Sporazumom je utvrđeno da BiH čine dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska i tri konstitutivna naroda - Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, kao i način izmene Ustava BiH.
Pogledajte i: