Doktorka Flora Faure mu nežno namešta na glavu malu crnu kapu koja izgleda kao kapa za plivanje ili nešto što bi nosio napadač u ragbiju. Kapa je prekrivena šestougaonim ispupčenjima, sa tehnologijom za praćenje funkcionisanja mozga.
Kapa za skeniranje novorođenčadi koja koristi svetlo i ultrazvuk da bi pratila mozak prva je te vrste na svetu, kažu istraživači.
„To je prvi put da se svetlo i ultrazvuk koriste zajedno na ovaj način da bi sačinili kompletniju sliku mozga", kaže Faure, istraživačica iz studije Fjužn (Funkcionalni ultrazvuk integrisan sa optičkim slikanjem novorođenčadi), prenosi Bi-Bi-Si.
Naučnici se nadaju da će ova tehnologija ubrzati postavljanje dijagnoze i negu dece sa stanjima kao što su cerebralna paraliza, epilepsija i poteškoće u učenju.
Otkrivanje moždanih povreda
U nedeljama pred rođenje i nakon njega, naš mozak se menja svaki dan. Moždane povrede kod novorođenčadi glavni su razlog doživotnog invaliditeta, a program za smanjenje moždanih povreda prilikom rođenja dece trenutno se sprovodi širom britanske Nacionalne zdravstvene službe.
Povreda može da utiče na sposobnost mozga da komunicira sa telom, što dovodi do stanja kao što su epilepsija, koja izaziva napade, ili cerebralne paralize, koja utiče na pokrete i koordinaciju.
Češća je kod prevremenih porođaja, ali može da je izazove i veliki broj drugih problema, među njima nedostatak kiseonika, izliv krvi, infekcija ili povreda prilikom porođaja.
Za pet na svakih 1.000 britanskih beba koje imaju neku moždanu povredu, aktuelni metodi praćenja imaju problema da predvide kako i do koje mere će dete biti pogođeno dok raste.
Globalno gledano, Hipoksična-ishemijska encefalopatija (HIE) je glavni uzrok smrti i invaliditeta među bebama rođenim u terminu, pogađajući svake godine tri miliona beba.
Moždana povreda tokom rođenja čini 23 odsto svih svetskih smrti novorođenčadi, pokazuju cifre. A evo kako tehnologija funkcioniše.
„Svetlosni senzori prate promene u kiseoniku oko površine mozga, tehnika poznata kao difuzna optička tomografija visoke gustine, a funkcionalni ultrazvuk nam omogućava da snimimo mali krvni sud duboko u mozgu", kaže Faure.
Ali uređaj se razlikuje i po tome što je prenosiv, tako da može redovnije da prati bebe, u udobnosti njihovog kreveca.
Specijalista neurohirurgije doktor Aleksis Džoanidis veruje da on može da ima nekoliko prednosti u odnosu na skenove tradicionalne MRI (magnetna rezonanca) ili CUS (kranijalni ultrazvuk). MRI ima ograničenja iz dva razloga, objašnjava on, od kojih su jedan troškovi i dostupnost termina za skeniranje.
„Drugi je da morate da ubacite bebu u bučni skener, čekate možda 20 minuta dok se skenira i onda ponovo izvadite bebu", kaže on.
„To znači, realistično gledano, da ne možete da izvedete niz skenova, ali u tim prvim nedeljama, mozak može da se menja na dnevnom nivou, tako da je postojanje načina za ponovljene testove nešto neverovatno moćno", dodaje.
Takođe, smatra se da MRI i CUS imaju ograničenu sposobnost predviđanja prirode bilo kakvog oštećenja zbog složenog odnosa između strukture i funkcije mozga, mada studija koju je predvodio Imperijalni koledž u Londonu 2018. godine pokazuje da tačnost može da se poveća dodatnim skenom od 15 minuta.
Vršenjem redovnih testiranja novorođenčadi, naučnici se nadaju da će problemi biti prepoznati mnogo ranije, a da terapije i intervencije mogu da otpočnu brže.
Profesor Topun Ostin, specijalista za neonatologiju i direktor Perinatalnog centra za snimanje u Univerzitetskoj bolnici u Kembridžu, usredsređuje istraživanje na tretmane mozga na njegovim životnim ekstremima - u velikoj mladosti ili dubokoj starosti.
On kaže da studija Fjužn, koja želi da razvije i demonstrira sistem za procenu moždane aktivnosti kod novorođenčadi u krevecu, trenutno je prvi te vrste na svetu.
„Dvanaest meseci smo uspešno dokazivali koncept uz pomoć zdravih i prevremeno rođenih beba, a sada ćemo se usredsrediti na bebe za koje se smatra da su pod većim rizikom od moždane povrede.
„Razumevanje obrazaca moždanih aktivnosti i kod novorođenčadi rođenih u terminu i prevremeno može da nam pomogne da identifikujemo one najranjivije na povrede u ranom stadijumu", kaže on.
Pogledajte i: