„Svi živi organizmi koje naučnici razmatraju kao potencijalne naučne modele moraju proći strogu proveru reproduktivnosti i ponovljivosti rezultata eksperimenata — vrstu ‘kontrole kvaliteta’ koja potvrđuje da se s njima može stabilno i efikasno raditi. Glodari su prošli ovu proveru i postali svojevrstan ‘zlatni standard’“, istakao je asistent na katedri za biologiju i fundamentalnu medicinu Aleksandar Ždanov.
Kako navodi naučnik, ribice „zebre“ danas se široko primenjuju kao model organizama u izučavanju različitih neuropsihijatrijskih poremećaja, uključujući i anksiozne poremećaje, koji pogađaju više od 300 miliona ljudi u svetu.
„Za ispitivanje ponašanja ribica korišćen je popularan i vrlo informativan test — stavljanje u novi akvarijum, koji otkriva kako reaguju na nepoznatu sredinu. Za čoveka bi to bilo kao da se nađe na pustom ostrvu, u šumi ili u novom timu na poslu“, pojasnio je Ždanov.
U svim laboratorijama uključenim u istraživanje test je sproveden u približno isto vreme: standardni petominutni eksperiment u novom akvarijumu, sa podjednakim brojem jedinki, odnosno 12 mužjaka i 12 ženki.
Istraživači su otkrili da na ponašanje ovih ribica u novom akvarijumu najviše utiču pol, vrsta hrane, broj ribica u samom akvarijumu i buka u okruženju. Drugi uslovi: temperatura, svetlost, pH vrednost i čistoća vode, ako su u preporučenim granicama, imaju neprimetan uticaj na njih.
Ženke su pokazivale izraženije anksiozno ponašanje od mužjaka, što pol životinje čini kritično važnim faktorom u eksperimentima. Uznemirenost je slabila kada je gustina u akvarijumu bila optimalna (pet ribica po litru) i kada je hrana bila bogata hranljivim materijama.
U budućnosti stručnjaci planiraju da testiraju farmakološke preparate na ovim ribicama.
Istraživanja na univerzitetu sprovode se uz podršku Ministarstva prosvete i nauke Rusije u okviru Decenije nauke i tehnologije.
Pogledajte i: