Istraživači tvrde da šetnje po mestima sa raznovrsnim pejzažem, lečenje biljkama i kontakt sa životinjama jačaju nervni sistem, ali i smanjuju nivo stresa.
Savremeni svet diktira brz ritam života, a napetost i hronični umor postaju stalni saputnici čoveka. Upravo zbog toga, kako tvrdi član Asocijacije kognitivno-bihevioralne psihoterapije, doktorand medicinskih nauka i docent katedre za fundamentalnu medicinu BFU „I. Kant“ Valentina Stepanova, sve veću popularnost stiče terapija prirodom — obnavljanje organizma kroz interakciju sa lepotom prirode.
Terapija obuhvata šetnje za poboljšanje zdravlja na svežem vazduhu, posmatranje živopisnih mesta, kontakt sa biljkama i kreativne aktivnosti u prirodi.
„Terapija prirodom je korisna ljudima sa hipertenzijom, astenijom, lakšim poremećajima autonomnog nervnog sistema i smanjenom izdržljivošću. Ona pomaže u normalizaciji disanja i srčanog ritma“, ispričala je Stepanova, napominjući da se ova metoda primenjuje u psihoterapiji kao način preusmeravanja pažnje, smanjenja stresa i obnove emocionalne ravnoteže.
Doktorand medicinskih nauka podelila je jednostavnu i efikasnu praksu u okviru terapije prirodom:
„Izaberite jedan objekat u prirodi i posmatrajte ga nekoliko minuta – njegov oblik, boju, teksturu, miris i kretanje na vetru. Ovaj fokus na detalje pomaže da se oslobodite napetosti, ublažite anksiozne misli i osetite prisutnost u sadašnjem trenutku“, posavetovala je ona.
Ona je preporučila anksioznim ljudima da obrate pažnju i na fitoterapiju i aromaterapiju — metode lečenja sastojcima biljnog porekla.
„Fitoterapija u prirodnom okruženju podrazumeva uticaj mirisa, tekstura i svojstava biljaka. To je način senzorne regulacije, poboljšanja emocionalnog stanja i stabilizacije organizma pri anksioznosti i umoru. Aromaterapija koristi prirodna esencijalna ulja za ublažavanje glavobolje, smanjenje mišićnih spazama i normalizaciju sna“, navela je ekspert.
Prema njenim rečima, kombinacija terapije prirodom, fitoterapije i aromaterapije pomaže kod funkcionalnih poremećaja disanja i hroničnog umora, jer celokupno poboljšava rad nervnog i respiratornog sistema.
Još jedan popularan metod prirodne terapije je hipoterapija — lečenje bolesti pomoću jahanja. Jahanje konja je korisno za ljude svih uzrasta, dodala je Stepanova.
„Kao fizioterapeutski metod, hipoterapija je korisna kod poremećaja koordinacije, mišićne slabosti, posledica povreda i neuroloških stanja, gde se pažnja posvećuje motoričkim funkcijama“, pojasnila je ona.
Smanjenju anksioznosti pomaže i hipovencija — sam boravak pored konja bez jahanja. Ova praksa pomaže ljudima da razumeju svoje emocije, upravljaju njima i povrate unutrašnji mir.
Na Kulikovom polju
Naučnica savetuje da se metode eko-terapije primenjuju u prirodnim, ekološki očuvanim predelima, udaljenim od gradskih i ekonomskih centara, kao što je muzej-rezervat „Kulikovo polje“.
Prema rečima istraživača muzeja-rezervata, na Kulikovom polju mogu se izdvojiti brojni prirodni faktori koji doprinose poboljšanju zdravlja: čisti vazduh i voda, lekovite biljke i raznovrsni pejzaži. Istraživači ističu da živopisan pogled smanjuje stres i odvraća pažnju od teških iskustava, a poseta raznolikim terenima pojačava blagotvorni efekat.
Ovde danas postoji nekoliko ekoloških staza, koje prolaze kroz različite vrste pejzaža. Na čitavom putu, u otkrivanju flore i faune, turistima pomažu informativni paneli.
Na Kulikovom polju ima više od 150 hektara stepa, gde raste oko 300 vrsta biljaka, uključujući pelin i zelenu jagodu, koje doprinose jedinstvenom mirisnom okruženju.
„Pelin daje prepoznatljiv miris stepe, a u sezoni sazrevanja jagoda on postaje slađi“, kazala je Olga Burova, šef Naučno-istraživačkog odeljenja za prirodne nauke muzeja-rezervata „Kulikovo polje“.
Za posetioce je takođe otvoren muzej „Konjski dvor“, gde se organizuju jahanja uz instruktora, a gosti mogu hraniti i maziti životinje.
„Specijalno smo doveli vjatske konje u konjušarnicu. Ova autohtona rasa odlikuje se mirnim temperamentom i prijateljskim stavom prema jahaču, pa je idealna za šetnje poljem i aktivnosti sa decom“, istakao je trener muzeja „Konjski dvor“ Sergej Bondarev, dodajući da zaposleni prate stanje konja: koriste isključivo udobnu opremu, redovno ih vakcinišu i kupaju.
U okviru priprema za obeležavanje 650. godišnjice Kulikovske bitke, na Kulikovom polju planira se osnivanje muzejskog kompleksa „Rusko polje“, čiji će fokus biti na očuvanju prirode Ruske ravnice.
Pogledajte i: