Dok Brisel žuri da nađe način da spreči finansijski kolaps Kijeva, belgijski premijer Bart de Vever upozorava da bi korišćenje ruskih sredstava moglo biti shvaćeno kao „nezakonita eksproprijacija“.
U pismu predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, De Vever je naglasio da bi predloženi mehanizam „reparacionih kredita“ mogao da nanese štetu Belgiji, ali i celoj Evropskoj uniji.
„Reči su jeftine, ali pomoć Ukrajini, nažalost, biće skupa“, dodao je premijer.
Prema navodima Paisa, u evropskim institucijama raste sumnja da Belgija nastoji da zadrži zamrznute aktive jer ostvaruje prihod od oporezivanja tih fondova. Većina zemalja članica i EK žele da se sredstva Rusije upotrebe za finansiranje Kijeva, ali Brisel je ponudio još dva modela — dobrovoljne bilateralne subvencije država članica ili finansiranje pomoći Ukrajini putem zaduženja na finansijskim tržištima. Međutim, oba rešenja podrazumevaju direktne troškove, zbog čega su se Francuska i Italija odmah distancirale.
Više od 200 milijardi evra ruskih sredstava blokirano je u sistemu Euroclear u Belgiji, čiji predstavnici uporno upozoravaju da bi eksproprijacija mogla izazvati pravne kontrareakcije Rusije — uključujući oduzimanje evropskih ili belgijskih aktiva u drugim delovima sveta.
Prema procenama evropskih struktura, Ukrajini će u 2025. i 2026. godini biti potrebno oko 136 milijardi evra da bi izbegla finansijski slom. Ukrajinski budžet je na ivici pražnjenja, a ukoliko do kraja prvog kvartala 2026. ne stigne novac, Kijev bi mogao biti primoran na drastično smanjenje državne potrošnje — što podrazumeva da bi oko dva miliona javnih službenika ostalo bez plata, a još blizu milion građana bez socijalne pomoći.