Centralna državna ceremonija povodom obeležavanja Dana primirja u Prvom svetskom ratu održana je kod Spomen kosturnice branilaca Beograda u Prvom svetskom ratu na Novom groblju, a vence i cveće su položili ministar za rad zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski, predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko, delegacija Grada Beograda, predstavnici i delegacija Kraljevskog doma Karađorđevića, Udruženja za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije, ambasadorka Nemačke Anke Konrad, izraelska ambasadorka Avivit Bar-Ilan, ambasador Ukrajine Vladimir Tolkač, ambasador Velike Britanije Edvard Ferguson.
Državna ceremonija započela je verskim obredom, a pomen je služio vikarni episkop lipljanski Dositej.
Nakon ceremonije polaganja venaca, održan je minut ćutanja za žrtve Velikog rata a potom je intonirana himna Srbije "Bože pravde".
Đurđević Stamenkovski je u obraćanju rekla da je danas dan kada se zemlja priseća, a narod poklanja.
"Ovo je dan kada ne želimo da govorimo o mraku rata koji je trajao četiri godine, već o svetlosti koja se u tom mraku javila, o svećama koje su gorele kao buktinje, da taj izgusnuti mrak razgrnu. Da govorimo o ljudima koji su pomerali granice izdržljivosti, koji su demantovali istoriju", navela je Đurđević Stamenkovski.
Prema njenim rečima, danas govorimo o ljudima koji su pokazali da granice izdržljivosti ne postoje, navodeći da su te granice pomerili su upravo naši preci.
"Oni su pokazali da se sve može i hoće kada se nosi u srcu ljubav prema otadžbini. U rovovima Cera, u blatu Kolubare, na kamenim prevojima Albanije, u tihom bolu krvi, u dubini plave grobnice, naš narod položio cenu slobode o kojoj se govorilo šapatom", navela je ona.
Đurđević Stamenkovski, koja je i predsednica Odbora Vlade Srbije za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije, rekla je da narod Srbije zna šta su prešli njeni preci u Velikom ratu.
Ministar za rad zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski
© Sputnik / Lola Đorđević
"Hiljade kilometara, bez obuće, glad, bolest, smrt, tragedija. I samo jedno verovanje koje ih je držalo tokom svih tih godina udesa i izazova - a to je da se mora ići napred, da se moraju vratiti svojoj kući, u svoje ognjišta, ka porobljenoj otadžbini", navela je ona.
Istakla je da 1.247.435 ljudi nije osvanulo u slobodi i nije sačekalo kraj rata.
"Nije dočekalo ovaj datum koji mi zovemo Danom primirja, znajući da je primirje bilo oročeno na kratak period, jer su nas novi vihori rata ponovo čekali. I zato što je to stradanje bilo toliko veliko. Sloboda za Srbe nije politički pojam, sloboda je za Srbe svetinja. Ali mi kao narod koji neguje hrišćansku solidarnost, znamo da u toj borbi nismo bili sami. Znamo da su u toj borbi zajedno sa nama, rame uz rame, borili se i vojevali naši saveznici. I ta sloboda nije stečena samo našom borbom i samo našim plećima", naglasila je ministarka za rad.
Navela je da posle toliko vremena istorijske činjenice dokazuju da su saveznici Srbije dolazili sa različitih strana - sa istoka, sa zapada, sa juga, sa severa.
"Razlikovali su se u mnogo čemu, ali u jednome su bili jedinstveni. Srpski narod bio je uzor, primer, ne samo vojničke hrabrosti, već i ljudske čovečnosti. Bio je odlučan prema neprijatelju, ali human prema zarobljeniku", rekla je Đurđević Stamenkovski.
Ovaj dan je za nas veoma važan, kako je navela, ne da bismo se vraćali bolu i da bismo iznova prebrajali naše rane koje su ostale nezaceljene, već da bismo se setili kakvu je cenu sloboda imala i zašto je uvek treba čuvati kao najkrupniji zalog budućnosti.
"Mir je građen kostima onih koji su se borili i nisu dočekali primirje. Mir je građen plećima onih koji su izneli teret istorije i onda kada je istorija mislila da joj ne mogu prkositi", istakla je.
Đurđević Stamenkovski rekla je da danas živimo u miru, ali vetrovi vrlo lako uvek mogu postati oluje.
"I važno je da se prisetimo koliko je strašno kada nestaju čitave generacije i kada u krvi se odnosi miliona života. Mi našim precima ne možemo da se odužimo tako što ćemo ponoviti njihove vojničke podvige, ali treba da ponovimo njihovo dostojanstvo, njihovu čast, njihovu smirenost, njihovu odlučnost. Ako je njihova lekcija u prošlosti bila istrajnost, naša lekcija u budućnosti mora da bude mudrost. Ako je njihova lekcija u prošlosti bila naučena u ratu, neka naša lekcija u budućnosti bude skovana u miru", rekla je Đurđević Stamenkovski.
Dodala je da to želi čitavoj Evropi i svetu, svim narodima.
"Zato što mi, Srbi, jako dobro znamo i šta je rat, i šta je stradanje, i šta je nevolja, i koliko su nam važni sloboda i mir. Danas ovde nema ratova, ali kao da je neka gusta magla pritisla Balkan, kao da ponovo neko želi da među nama otključa kapije starih rovova, da nas iznova podeli, da nas zavadi, da među nama kopa rovove i podiže ograde. A mi moramo biti upućeni jedni na druge. I moramo se čuvati, i moramo se poštovati, i moramo se poklanjati našim precima", naglasila je.
Macut: Sa ponosom i zahvalnošću čuvamo sećanje na heroje koji su dali život za slobodu otadžbine
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut položio je jutros venac na Spomenik neznanom junaku na Avali, povodom obeležavanja Dana primirja.
Ceremoniji su prisustvovali ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović.
Polaganje venca na Spomenik neznanom junaku na Avali
© Tanjug / MILOŠ MILIVOJEVIĆ
Nakon polaganja venca, uz intoniranje himne Srbije i svečani stroj Garde Vojske Srbije, premijer Macut se upisao u spomen-knjigu, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
"Sa ponosom i zahvalnošću čuvamo sećanje na heroje koji su dali život za slobodu otadžbine. Njihova žrtva ostaje večni zavet potomcima da čuvaju mir i slobodu Srbije", napisao je premijer Macut, saopštila je Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije.
Polaganje venca na Spomenik neznanom junaku na Avali
© Tanjug / MILOŠ MILIVOJEVIĆ
Položeni venci na Spomen-kosturnicu ruskih vojnika stradalih u Velikom ratu
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević položila je danas venac na Spomen-kosturnicu ruskih vojnika stradalih u Velikom ratu, povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu.
Vence su položili i ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Belorusije Sergej Malinovski, predstavnici Grada Beograda, Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Ceremonija odavanja počasti poginulima počela je parastosom, nakon čega je usledilo intoniranje nacionalnih himni Srbije i Rusije.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević položila je danas venac na Francuskom vojnom groblju u Beogradu, povodom Dana primirja u Prvom svetskom radu.
Vence su položili i ambasadorka Francuske Florans Ferari, nemačka ambasadorka Anke Konrad, ambasador Velike Britanije Edvard Ferguson, zamenica gradonačelnika Beograda Vesna Vidović i predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Ambasadorka Francuske Florans Ferari istakla je da se Francuska na današnji dan seća 50.000 Francuza koji su uz, kako kaže, svoju srpsku braću položili živote na Solunskom frontu.
"Ceremonija sećanja nikada nije prestajala, čak ni za vreme nemačke okupacije", rekla je Ferari.
Ceremonija odavanja počasti poginulima u Prvom svetskom ratu počela je nacionalnom himnom Srbije, a zatim Francuske, a učenici Francuske škole izveli su pesmu "Kreće se lađa Francuska".
Položeni venci na Ratnom groblju Komonvelta
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić položio je danas venac povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu na Ratnom groblju Komonvelta.
Ceremonija obeležavanja počela je čitanjem dobrodošlice vojnog atašea Velike Britanije u Srbiji, pukovinika Džonatana Vilijamsona koji je pročitao i "Poziv na sećanje".
Ceremoniju polaganja venaca započeo je šef srpske diplomatije Marko Đurić, a za njim su vence položili delegacija Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, zatim delegacija Grada Beograda i potom diplomatski kor, među kojima je britanski ambasador Edvard Ferguson.
Ceremoniji obeležavanja Dana primirja na Ratnom groblju Komonvelta prisustvovali su i ambasadorka Nemačke Anke Konrad i ukrajinski ambasador Vladimir Tolkač.
Vulin: Za nas Srbe i 9. maj i 11. novembar su dani pobede
Za nas Srbe i 9. maj i 11. novembar su dani pobede, dok je 11. novembar za velike sile zapada Dan primirja baš kao što je 9. maj za njih Dan Evrope, poručio je Aleksandar Vulin.
"Mi smo se borili za sami opstanak a oni za kolonije i dominaciju. Zato se oni mire a mi smo pobedili. 11. novembar nas podseća koliko smo platili slobodu i opominje da nemamo pravo da se odreknemo sebe i svoje slobode ni zbog Evropske unije ni zbog bilo koga drugog. Ako Jugoslavija, zbog koje su umrle dve srpske kraljevine, nije opravdala naše nade neće ih opravdati ni jedan savez koji traži odricanje od samostalne politike i suvereniteta. Poštovanje za herojstvo naših predaka neće biti umanjeno ako ispravimo njihove greške", poručio je Aleksandar Vulin povodom godišnjice pobede u Prvom svetskom ratu.
Dan primirja obeležen na Srpskom vojničkom groblju u Bitolju
Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležen je i u Severnoj Makedoniji, na Srpskom vojničkom groblju u Bitolju.
Vence i cveće položile su državne delegacije Srbije i Severne Makedonije, Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova, Ministarstva odbrane, Vojske Srbije i udruženja.
Na srpskom vojničkom groblju u Bitolju počivaju vojnici stradali tokom proboja Solunskog fronta.
„Žene imaju posebno mesto u Velikom ratu - doprinele očuvanju naroda i društva“
Ministarka bez portfelja zadužena za rodnu ravnopravnost, sprečavanje nasilja nad ženama i političko i ekonomsko osnaživanje žena Tatjana Macura istakla je danas, Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, da žene imaju posebno mesto u Velikom ratu i da su one, iako često nevidljive u istorijskim zapisima, imale ključnu ulogu u očuvanju naroda i društva.
"Ovaj dan posvećen je miru, dostojanstvu i sećanju na žrtve koje su položile temelje slobode i obnove, među njima i mnoge žene čija su hrabrost, požrtvovanost i humanost ostale trajno urezane u kolektivno pamćenje", rekla je Macura.
Navela je da hrabrost Milunke Savić, najodlikovanije žene ratnice u istoriji, i Sofije Jovanović, beogradske junakinje sa Solunskog fronta, simbolizuje snagu i nepokolebljivost žena koje su rame uz rame sa muškarcima branile otadžbinu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Macura je dodala da humanost i solidarnost članica jedne od najstarijih organizacija civilnog društva u Srbiji, "Kola srpskih sestara", ostaju trajni primer ženske brige i zajedništva.
"Njihova nesebična posvećenost ranjenicima, siročadi i stradalima pokazuje da se snaga jednog naroda meri i njegovim saosećanjem", naglasila je ona.
Dan primirja u Prvom svetskom ratu
U Srbiji i u svetu se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u znak sećanja na dan kada su utihnula borbena dejstva i time okončan najrazorniji rat koji je istorija do tada zabeležila, u kome je stradalo više od 17 miliona ljudi, a Srbija izgubila skoro trećinu stanovništva.
Primirje je potpisano u jutarnjim satima 11. novembra 1918. godine u železničkom vagonu u Frankportu, u šumi kod varošice Kompijenj u Francuskoj, a na snagu je stupilo u 11sati po srednjeevropskom vremenu.
Prema memorandumu Delegacije Kraljevine SHS tokom Mirovne konferencije u Parizu 1919. godine, Srbija je do oktobra 1915. godine mobilisala 707.343 osobe, dakle 24 odsto populacije ili 40 procenata muškog stanovništva.
Prema istom izvoru, ukupni gubici Srbije bili su 1.247.435 ljudi, odnosno 28 odsto populacije iz 1914. godine, od čega je vojnih gubitaka bilo 402.435 a civilnih 845.000.
Povodom obeležavanja Dana primirja biće održana i državna ceremonija polaganja venaca u kosturnici branilaca Beograda u Prvom svetskom ratu.
Povodom obeležavanja Dana primirja, pripadnici Garde Vojske Srbije izvršili su juče u 16 časova počasnu artiljerijsku paljbu ispaljivanjem 10 plotuna iz šest artiljerijskih oruđa sa Savske terase na Kalemegdanu, a reprezentativni orkestar Garde intonirao je himnu Srbije, uz podizanje državne zastave.
Polaganje venaca na spomenik „Četiri vere” u Čačku
Polaganjem venaca na spomenik „Četiri vere” pod kojim je sahranjeno 914 vojnika iz Prvog svetkog rata, u Čačku je obeležen Dan primirja. Vence su položili predstavnici grada Čačka, Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova, boračka udruženja, građani.
Pod spomenikom „Četiri vere” sahranjeni su posmrtni ostaci 652 srpska vojnika i 262 vojnika Centralnih sila, koji su posle Velikog rata počivali na više lokacije širom Čačka.
Spomenik je oštećen za vreme Drugog svetskog rata, a 2007. godine vraćen je u prvobitno stanje.
Milićević na Srpskom vojničkom groblju u Tijeu
Ministar bez portfelja zadužen za odnose Srbije sa dijasporom Đorđe Milićević prisustvovao je danas, povodom obeležavanja Dana primirja u Prvom svetskom ratu, komemoraciji na Srpskom vojničkom groblju u komuni Tije u Parizu.
Kako je saopšteno iz kabineta ministra Milićevića, ceremoniji su prisustvovali predstavnici Republike Francuske, diplomatskog kora, Srpske pravoslavne crkve, episkop pariski i zapadnoevropski Justin, predstavnici srpske zajednice u Francuskoj, ambasadorka Srbije u Francuskoj Ane Hrustanović, v.d. direktora Uprave za dijasporu i Srbe u regionu Vladimira Kokanovića, senatora i brojnih poštovalaca savezništva Srbije i Francuske.
Dodik i zvaničnici Srpske položili u Brčkokm venac solunskim dobrovoljcima
Predsednik SNSD-a Milorad Dodik položio je danas u Brčkom venac ispred spomenika Dobrosavu Dobri Jovanoviću i solunskim dobrovoljcima iz ovog kraja.
Dodik je venac položio u pratnji ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniše Karana, premijera Srpske Save Minića i predsednika Skupštine Brčko distrikta Siniše Milića.
"Ponosan sam što smo ovde kod Dobrinog spomenika, koji je posvećen Dobrosavu Jovanoviću i solunskim dobrovoljcima, i što praktično obeležavamo i 13. novembar, Dan oslobođenja Brčkog 1918. To je dan kada su pripadnici Petog puka Drinske divizije Prve srpske armije ušli u Brčko. Narod u Brčkom je ovaj događaj propratio kao najveću svečanost godine“, rekao je Dodik.
Podsetio je da se Dobrosav Dobro Jovanović pridružio kao dobrovoljac (komita) četi pod vođstvom Voje Tankosića.
"Na početku Prvog svetskog rata, kod Krupnja, je ranjen i uhapšen od strane austrougarskih snaga. Nakon hapšenja je obešen kao primer i upozorenje u području današnjeg centra grada Brčko. Telo mu je ostavljeno na vešalima nekoliko dana radi zastrašivanja drugih rodoljuba", naveo je Dodik.
Naglasio je da je Jovanović bio simbol rane borbe protiv austrougarske vlasti u regiji, te je postao mučenik junak za sećanje u Brčkom i okolini.
"Republika Srpska danas ima dužnost da tu istinu prenosi novim generacijama, da znaju da dolaze iz naroda koji je uvek bio na pravoj strani istorije i koji nikada nije kleknuo pred silom i tiranijom", naveo je Dodik.
Odavanje pošte Jovanoviću i solunskim dobrovoljcima upriličeno je na Dana primirja u Prvom svetskom ratu.
Na Dobrinom spomeniku u gradskom parku u Brčkom upisano je više od 20 imena, ali se smatra da je broj učesnika i stradalih u Prvom svetskom ratu iz Brčkog i okoline daleko veći.
Dobro Jovanović simbol je srpskog stradanja i herojstva u Prvom svetskom ratu.
Pogledajte i: