Dobijanje veštačkog zuba često podrazumeva invazivnu hirurgiju, umetanje titanijumskog šrafa u vilicu i čekanje mesecima da se implantat spoji sa kosti pre nego što se može postaviti krunica,
prenosi Si-En-En.
Još 2013. godine, Volponi je bila deo tima koji je uspeo da uzgaja zub iz ljudskih i mišjih ćelija.
Ove godine, ona je vodila studiju koja se nadovezala na taj rad i postigla ključni proboj u materijalu koji služi kao ,,okruženje'' za razvoj zuba u laboratoriji, vernije oponašajući uslove u ustima.
Ovo je važan korak ka potpunoj zameni mišjih ćelija ljudskim ćelijama.
Ideja o stvaranju zuba uzgajanih u laboratoriji datira još iz 1980-ih, ali zub koji su Volponi i njene kolege stvorile pre više od decenije bio je prvi koji je koristio ćelije desni odraslih ljudi, kombinovane sa ,,progenitorskim'' ćelijama zuba iz embriona miša.
Ovo okruženje, koje naučnici nazivaju ,,skela'', ključno je za uspeh.
U najnovijoj studiji, umesto kolagena koji je korišćen 2013. godine, tim sada koristi hidrogel, polimer sa visokim sadržajem vode.
Nakon osam dana, strukture slične zubima formiraju se unutar hidrogela. U prethodnim istraživanjima, takvi ,,zubni embrioni'' su prebačeni u miševe, gde su se razvili u zubnu strukturu sa korenom i gleđi.
Iako ostaje mnogo izazova, Volponi zamišlja dva moguća scenarija za buduće primene:
Pravi, biološki zamenski zub uzgajan iz pacijentovih sopstvenih ćelija ponudio bi niz prednosti u odnosu na današnje implantate. Telo bi ga prihvatilo bez upale ili odbacivanja, i osećao bi se identično kao pravi zub - za razliku od implantata kojima nedostaje osećaj i elastičnost jer su srasli sa kosti.
Vitor C. M. Neves sa Univerziteta u Šefildu, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je Volponi pionir u ovoj oblasti i da se njeno novo istraživanje bavi ključnim faktorom za buduću primenu ove tehnologije.