MULTIMEDIJA

Od Mona Lize do Zvezde Indije: Najozloglašenije pljačke svetskih muzeja /foto/

Nedavna pljačka francuskog muzeja Luvr zaprepastila je javnost, ali slični događaji dešavali su se širom sveta.
Sputnik
1 / 15

Čuvena Galerija Apolon u Luvru, u kojoj je čuvana prestižna kolekciju nakita iz kraljevske riznice, uključujući dijamante, krune i dragulje neprocenjive kulturne i istorijske vrednosti, opljačkana je 19. oktobra 2025. Ukradeno je osam komada nakita.

2 / 15

Iz Luvra je ukradena srebrna kruna kraljice Marije-Amalije, ukrašena dijamantima i plavim smaragdima.

3 / 15

Dana 4. septembra 1972. godine, Muzej likovnih umetnosti u Montrealu bio je meta najveće krađe umetničkih dela u kanadskoj istoriji. Naoružani lopovi pobegli su sa nakitom, figuricama i 18 slika ukupne vrednosti od dva miliona dolara (približno 10,9 miliona dolara danas), uključujući redak Rembrantov pejzaž, dela Delakroa i Gejnsboroa.

4 / 15

Najveća krađa umetničkih dela i najveća krađa bilo koje privatne imovine u svetskoj istoriji dogodila se u Bostonu 18. marta 1990. godine, kada su lopovi ukrali 13 dela, ukupne vrednosti 300 miliona dolara, iz muzeja Izabele Stjuart Gardner.

5 / 15

Godine 2017. tijara ukrašena sa 367 dijamanata i vredna 1,31 milion dolara ukradena je iz Nacionalnog muzeja u Karlsrueu, u Nemačkoj. Pripadala je poslednjoj velikoj vojvotkinji od Badena, princezi Hildi fon Baden i datira iz početka 20. veka. Tijara nikada nije pronađena.

6 / 15

Britanski muzej je 2023. godine saopštio da je oko 2.000 artefakata, uključujući zlatni nakit i drago kamenje, ukradeno tokom dužeg perioda, u onome što je muzej opisao kao „insajderski posao“. Istraga o krađi artefakata pokrenuta je nakon što je otkriveno da su ukradeni predmeti vredni 50.000 funti prodavani na iBeju za samo 40 funti.

7 / 15

Možda najpoznatiji slučaj krađe umetničkih dela dogodio se 21. avgusta 1911. godine, kada je Mona Lizu iz Luvra ukrao radnik u čuvenom muzeju, Vinćenco Peruđa, koji je uhvaćen posle dve godine. Primetivši da u prostoriji u kojoj se nalazi Mona Liza nema stražara ni posetilaca, skinuo je sliku sa klinova, izvadio je iz rama i izašao iz Luvra noseći je pod rukom.

8 / 15

U rano jutro 25. novembra 2019. godine, najmanje sedam lopova je provalilo u muzej Zeleni trezor u Drezdenskom zamku u Nemačkoj. Ukrali su preko stotinu komada krunskog nakita, uključujući i Drezdenski beli dijamant od 62 karata. Zaključno sa oktobrom 2025. godine, trideset jedan predmet je pronađen nakon pregovora sa šestoricom muškaraca kojima se sudi za provalu.

9 / 15

Godine 1994. „Vrisak“ Edvarda Munka je ukraden iz Nacionalne galerije u Oslu, u Norveškoj, a za čuveno delo tražena je otkupnina od milion američkih dolara. Slika je vraćena kasnije te godine.

10 / 15

Narukvica stara 3.000 godina, koja je pripadala drevnom faraonu, ukradena je iz čuvenog Egipatskog muzeja u Kairu, a zatim pretopljena u zlato.

11 / 15

Ukupno osam slika velikih umetnika — po tri od Rembranta i Rubensa, i po jedna od Adama Elšajmera i Gerita Dua — ukradeno je iz ove londonske galerije. Slike su procenjene na ukupnu vrednost od 1,5 miliona funti (tada 4,2 miliona američkih dolara). Lopovi su ušli u galeriju tako što su isekli panel sa nekorišćenih vrata, a sve slike su pronađene do početka 1967. godine.

12 / 15

Francuz Stefan Brajtvizer (desno) optužen je za krađu oko 240 umetničkih dela iz različitih evropskih muzeja, uglavnom u Francuskoj, Nemačkoj i Švajcarskoj.

13 / 15

400 artefakata iz vikinškog doba ukradeno je iz Univerzitetskog muzeja u Bergenu, u Norveškoj.

14 / 15

Safir „Zvezda Indije“ od 563 karata sada je u posedu Američkog muzeja prirodne istorije u Njujorku. Međutim, 1964. godine, neprocenjivi kamen i drugi eksponati (uključujući safir „Ponoćna zvezda“ od 116 karata, DeLongov rubin od 100 karata i smaragdno jaje) ukradeni su iz izložbene sale. Lopovi su uhapšeni dva dana kasnije, a većina ukradenog nakita je pronađena na autobuskoj stanici u Majamiju.

15 / 15

U noći Uskrsa, 24. aprila 1927. godine, pet slika ogromne umetničke vrednosti nestalo je iz Puškinovog muzeja likovnih umetnosti u Moskvi. U to vreme, istoričari umetnosti nazvali su taj incident - krađom veka. Potraga za ukradenim remek-delima, uključujući i Ticijanovu sliku "Ecce Homo", trajala je nekoliko godina.

Komentar