Ovi glodari obitavaju u jazbinama i mogu da žive skoro 40 godina, što ih čini najdugovečnijim glodarima na svetu. Novi nalazi, objavljeni u časopisu „Science“, takođe bi mogli da rasvetle zašto su gole krtice otporne na brojne bolesti povezane sa starenjem, kao što su rak, degeneracija mozga i kičmene moždine i artritis. Zbog toga naučnici dugo žele da razumeju kako njihova tela funkcionišu,
Ključni protein za popravku DNK
Studija, koju je vodio tim sa Univerziteta Tondži u Šangaju, fokusirala se na popravku DNK, prirodni proces u ćelijama našeg tela. Kada su lanci DNK oštećeni, pokreće se mehanizam koji koristi neoštećeni lanac kao šablon za popravku. Istraživanje se fokusiralo na specifičan protein uključen u ovaj sistem.
Kada ćelija otkrije oštećenje, ona proizvodi protein nazvan c-GAS. Naučnici su bili zaintrigirani kada su otkrili da kod ljudi ovaj protein zapravo ometa i inhibira proces spajanja DNK. Smatra se da bi ovo ometanje moglo da podstakne razvoj raka i skrati životni vek.
Međutim, kod golih krtica, istraživači su otkrili da isti protein radi upravo suprotno – pomaže telu da popravi lance DNK i održava genetski kod u svakoj ćeliji netaknutim.
Evoluciono čudo
Profesor Gabrijel Balmus sa Univerziteta u Kembridžu, koji proučava starenje i popravku DNK, rekao je da je otkriće uzbudljivo i da predstavlja samo vrh ledenog brega u razumevanju zašto ove životinje žive tako dugo.
„Možete zamisliti cGAS kao biološku lego kockicu - isti osnovni oblik kod ljudi i golih krtica, ali kod verzije sa krticom, nekoliko konektora je obrnuto, što mu omogućava da sastavi potpuno drugačiju strukturu i funkciju. Ovo otkriće postavlja fundamentalna pitanja: kako je evolucija reprogramirala isti protein da radi obrnuto? Šta se promenilo? I da li je ovo izolovan slučaj ili deo šireg evolucionog obrasca?“, pita se Balmus.
Najvažnije je da naučnici žele da otkriju šta mogu da nauče od ovih glodara kako bi poboljšali ljudsko zdravlje i produžili kvalitet života u starosti.
„Mislim da bismo, ako bismo mogli da reverzno inženjerišemo biologiju golih krtica, mogli da donesemo neke preko potrebne terapije društvu koje stari“, zaključio je profesor Balmus.
Pogledajte i: