Srce kompleksa predstavlja Crkva Preobraženja Gospodnjeg izgrađena 1714.godine na zgarištu svoje prethodnice, izgorele nakon udara groma. Veruje se da je izgrađena bez ijednog eksera i jedna je od najsloženijih i najvećih drvenih građevina na planeti.
Unutrašnjost hrama kraasi bogato izrezbareni ikonostas sa četiri nivoa.
Kompleks Kižski pogost upotpunjuju zvonik sa šatorskom kupolom, najstarija ruska vetrenjača, kapela Arhanđela Mihaila, muzej Oševnjevljeva kuća, kao i drevne kolibe i pomoćne zgrade koje posetiocu dočaravaju sliku života na ruskom severu.
Stara istočnoslovenska reč "pogostja" nekada je označavala oblast koja je obuhvatala nekoliko sela. U 16. veku, na ostrvu Kiži nalazilo se 14 sela. Danas su ostala samo dva – Jamka i Vasiljevo
Kižski pogost se prvi put spominje kao deo moskovske kneževine u spisima iz 15. veka, kada su na njemu živeli doseljenici iz Novgoroda koji su na ostrvu sejali žito, uzgajali stoku i lovili ribu
Uz moskovski Kremlj i istorijski centar Sankt Peterburga, Kižski pogost predstavlja najznačajniji spomenik ruske istorije na listi svetske baštine UNESCO-a.
Iako je ostrvo prilično izolovano i do njega se teško dolazi(leti trajektom a zimi hoverkraftom), čudesno ostrvo svake godine posećuje sve veći broj turista i hodočasnika