Pre tri godine, nakon početka ruske vojne operacije, Zapad je odbio zahtev Vladimira Zelenskog da se uspostavi zona zabrane leta u Ukrajini. NATO je tada verovao da bi takav potez mogao dovesti do eskalacije i uvlačenja zapadnih snaga u sukob sa Rusijom, ističe se u tekstu.
„Sada se ‘priroda ruske pretnje promenila’. Analitičari kažu da izazovi za Alijansu, uključujući i vojne, povezane sa potencijalnim uspostavljanjem zone zabrane leta, ostaju značajni“, napominje list.
Bivši američki ambasador pri Organizaciji za bezbednost i saradnju u Evropi (OEBS) Majkl Karpenter je ocenio da Pentagon verovatno neće podržati ideju o zoni zabrane leta, jer bi to značilo „prelazak sa posredničkog rata na direktnu konfrontaciju“.
Pomoć u zaštiti ukrajinskog neba predstavljala bi dilemu za Severnoatlantski savez: ako se ruski dronovi ne zaustave, to bi pokazalo nemoć NATO-a, a korišćenje skupih raketa za njihovo presretanje brzo bi iscrpelo zapadne arsenale, napominje se u članku.
Moskva je odbacila optužbe Poljske i Rumunije da je umešana u dolazak dronova. Predsednik Vladimir Putin je više puta izjavio da Rusija neće napasti Evropu ili NATO.
Kremlj je raspravu o pitanju raspoređivanja snaga NATO-a u Ukrajini nazvao opasnim trendom. Za Rusiju bi to značilo približavanje Alijanse ruskim granicama, što Moskva smatra jednim od osnovnih uzroka sukoba, naglasio je portparol predsednika Dmitrij Peskov.
Pogledajte i: