„Kristijan Šmit je samozvanac, koji nema legitimitet. Predlagali smo Kristijanu Šmitu načine ispravljanja situacije, ali je on, valjda zbog vlastite neodlučnosti, ili s obzirom na pritisak ‘partnera’ - izabrao način destrukcije Dejtona, što je dovelo do najveće krize u BiH. Upravo kao što smo mi upozoravali“, istakli su iz Ambasade Rusije.
Kako su naveli, svi prethodni visoki predstavnici birali su se konsenzusom svih članova Upravnog odbora PIK-a, a ovaj put kandidatura nekonsenzusnog Kristijana Šmita je progurana uprkos praksi rada u tom telu.
„Šmit nije visoki predstavnik jer on jedini u čitavoj postdejtonskoj istoriji nije dobio odobrenje Saveta bezbednosti UN, što jeste neizostavan uslov za legitimitet visokog predstavnika. To odobrenje se davalo svim prethodnim visokim predstavnicima u obliku rezolucije Saveta bezbednosti UN“, ukazali su iz ruske Ambasade.
Podsetili su da je odobrenje Saveta bezbedosti UN dobio i još jedan kandidat Nemačke – Kristijan Švarc Šiling, samo u obliku razmene pisama između Generalnog sekretara UN i predsednika Saveta bezbednosti UN.
Što se tiče, kako navode, licemernih pozivanja na rezoluciju Saveta bezbednosti UN 1031, Aneks 10 mirovnog sporazuma i druge rezolucije, oni određuju način rada legalnog visokog predstavnika, što Kristijan Šmit nije.
„Razumemo da je za partnere teško priznati da su u suštini izvršili državni udar u BiH“, ističe se u komentaru ruske Ambasade na saopštenje nemačke Ambasade da je Šmit imenovan u skladu sa ustanovljenim pravilima koji se tiču visokih predstavnika.
Kako su naveli, „Šmita je nominovala Nemačka, a izabrao Upravni odbor PIK-a u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Saveta bezbednosti UN, počevši od Rezolucije 1031 /1995/“, prenosi RTRS.
Pogledajte i: