„Nemamo nikakvu želju da se bilo kome svetimo, da na bilo kome iskaljujemo svoj bes... Nikoga ne nameravamo da ignorišemo. Kada se naši bivši zapadni partneri, sada susedi, urazume i požele da dođu u Rusku Federaciju i ponovo rade ovde, nećemo ih odgurivati. Ali videćemo pod kojim uslovima se to može učiniti. I, naravno, uzimaćemo u obzir da su, pobegvši po naređenju svojih političkih lidera, pokazali svoju nepouzdanost“, rekao je Lavrov, obraćajući se studentima MGIMO-a.
Prema njegovim rečima, od sada je neophodno rešavati pitanja o uslovima pod kojima Zapad može da radi u Rusiji na način da to ne stvara nikakve rizike za ključne oblasti ruske ekonomije, od kojih zavise i bezbednost Rusije i ekonomsko i socijalno blagostanje.
„Uopšteno, sve bez čega država ne može biti suverena“, naglasio je Lavrov.
Rusija ne gradi zidove
Lavrov je dodao da Rusija ne želi da gradi nikakve zidove i da je spremna za dijalog sa svima.
„U zapadnom stilu je bilo graditi berlinske zidove, uslovne zidove između njih i našeg ogromnog evroazijskog prostora, koji je bio Sovjetski Savez, a sada je postsovjetski prostor. Mi ne želimo da gradimo nikakve zidove. Želimo da radimo pošteno. Ako su naši sagovornici spremni za to – na ravnopravnoj osnovi sa međusobnim uvažavanjem, mi smo spremni na dijalog sa svima“, istakao je ministar.
Lavrov je ocenio da je nesposobnost zapadnih zemalja da iz viševekovne istorije izvuku zaključke o nemogućnosti da se Rusija potčini zapanjujuća.
„Zapanjen sam što Zapad nikako ne može da izvuče zaključke iz viševekovne istorije u svetlu svojih višestrukih pokušaja da obuzda, pokori i kazni Rusiju“, napomenuo je ministar.
„Napali su pogrešne“, naglasio je.
Prema njegovim rečima, Zapad nastavlja svoju politiku slabljenja Rusije, a odbegla opozicija i dalje aktivno promoviše temu raspada Rusije na razne regione, ali nema uspeha u takvim poslovima.
„Sasvim nedavno su iznete činjenice prema kojima neki marginalni likovi i dalje planiraju da razbiju Rusku Federaciju na različite regione. Naši odbegli strani agenti opozicije aktivno promovišu ovu temu bez većeg uspeha... I periodično se čuju neke izjave koje otkrivaju želju lidera sadašnjeg zapadnog sveta, posebno u Evropi gde postoje takve ličnosti, želju da stalno slabe Rusiju“, objasnio je on.
Lavrov je napomenuo da nakon što je Rusija ponovo shvatila svoj identitet i, od 2000-ih, počela da vodi politiku koja odražava nacionalne interese, Rusija nikada nije pokušala nikome da naudi.
„Nikada nismo pokušavali nikoga da oslabimo, nikada nismo pokušavali da bilo kome nanesemo bilo kakvu štetu, već smo uvek bili spremni na iskren zajednički rad. I dok je Zapad pokušavao da razbije i bivši socijalistički lager i Sovjetski Savez, a zatim i Rusku Federaciju, mi smo uvek pokušavali da ujedinjujemo. Upravo to je bila politika koja se nalazila u osnovama stvaranja Zajednice nezavisnih država (ZND)“, naglasio je ruski ministar.
Prema njegovom mišljenju, zdrave političke snage u Evropi postepeno dižu glavu, uprkos pokušajima da ih zabrane.
„I one moraju na kraju da pobede kroz ono što Evropljani nazivaju demokratski proces. Iako ih ometaju, kao što su ih ometali u Rumuniji, kao što su ih ometali u Francuskoj, kao što sada u Nemačkoj pokušavaju da zakonom zabrane opozicione stranke. Dakle, takve su njihove slobode“, primetio je Lavrov.
O saradnji sa SAD
Govoreći o samitu na Aljasci, Lavrov je ocenio da su razgovori na predsedničkom nivou pokazali razumevanje američkog lidera Donalda Trampa o potrebi rešavanja krize u Ukrajini na osnovu poštovanja nacionalnih interesa svih strana u sukobu.
„Ovo se, inače, veoma jasno pokazalo pregovorima na Aljasci između predsednika Putina i Trampa. Razlika između ove administracije i njenih prethodnika tokom vladavine (Džozefa) Bajdena i od mnogih evropskih takozvanih lidera, jeste u tome što oni ne samo što su spremni da slušaju, već su spremni da čuju, a razgovor u Enkoridžu je pokazao, između ostalog, razumevanje predsednika Trampa i njegovog tima o potrebi rešavanja svih pitanja, uključujući i ukrajinsku krizu, na osnovu poštovanja legitimnih nacionalnih interesa svih učesnika, uključujući, u slučaju Ukrajine, otklanjanje korenskih uzroka ove krize“, ocenio je Lavrov.
On je napomenuo da je Rusija zainteresovana za ravnopravnu saradnju sa SAD, koje sa svoje strane pokazuju slično interesovanje.
Ministar je podsetio da je na rusko-američkim razgovorima u Saudijskoj Arabiji državni sekretar Marko Rubio potvrdio da se spoljna politika aktuelne administracije SAD gradi u skladu sa nacionalnim interesima, a ne ideologijom. Rubio je tada izrazio interesovanje za izvlačenje obostrane koristi iz podudaranja interesa zemalja, a takođe je kao glavni zadatak nazvao sprečavanje konfrontacije zbog protivrečnosti između nacionalnih interesa.
„Odgovorio sam da se ovo apsolutno poklapa sa našim stavom“, dodao je Lavrov.
Ministar je naveo da Rusija vidi perspektive u ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, u proizvodnji prirodnog tečnog gasa, uključujući i na Aljasci.
„Predsednik je o tome govorio u Vladivostoku, na Istočnom ekonomskom forumu. Zanimljive perspektive, uključujući i u ekonomiji. Proizvodnja prirodnog tečnog gasa, uključujući i na Aljasci. I još mnogo toga. Generalno, Arktik otvara veliko polje za saradnju i svemir, naravno“, dodao je Lavrov.
On je naveo da se može uspostaviti saradnja u oblasti visoke tehnologije, uključujući veštačku inteligenciju, mada je u tom slučaju, „s obzirom na potencijalne vojne mogućnosti korišćenja veštačke inteligencije, potrebno nekako prvo povećati međusobno poverenje“.
On je napomenuo da dijalog sa Sjedinjenim Državama treba graditi kroz „iskrenu, otvorenu diskusiju o međusobnim stavovima i identifikovanje sličnosti koje treba pretočiti u praktična dela“.
„I sprečavanje eskalacije neslaganja u fazu sukoba, posebno zaoštrenog“, zaključio je Lavrov.
Pogledajte i: