Vučić je istakao da veliki jubilej te institucije ima izuzetan značaj za državu i srpski narod.
U objavi na društvenim mrežama, predsednik je istakao da će država Srbija na dostojan način obeležiti 200 godina postojanja najstarije kulturne i naučne institucije srpskog naroda pružajući punu podršku Počasnom odboru i svima koji učestvuju u pripremi te proslave.
"Zahvalan patrijarhu srpskom Porfiriju što nas je okupio. Matica srpska je stub našeg duhovnog i kulturnog trajanja. Ponosan sam na njen doprinos očuvanju jezika i tradicije, kao i na ulogu koju je imala u stvaranju temelja savremene srpske kulture", naveo je Vučić.
Istakao je da veliki jubilej Matice srpske ima izuzetan značaj za državu i naš narod i da već dva veka čuva i razvija naš nacionalni identitet, jezik, književnost i kulturu.
"Smatram da je naša obaveza i čast da pokažemo poštovanje prema delima i ličnostima koje su obeležile istoriju Matice srpske, ali i da mladim generacijama približimo njen značaj za očuvanje i jačanje nacionalnog identiteta", naveo je Vučić koji je predsednik Počasnog odbora proslave pod nazivom "Dva veka Matice srpske".
Zahvalio je članovima Počasnog odbora na predanom radu i posvećenosti i izrazio uverenje da će obeležavanje 200 godina Matice srpske biti događaj koji će ostaviti dubok i trajan trag u kulturnoj istoriji Srbije.
Sednica Odbora održana je u zgradi Predsedništva, a prisustvovali su i: predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, ministar kulture Nikola Selaković, savetnik predsednika Republike Miloš Vučević, predsednik Matice srpske Dragan Stanić i patrijarh srpski Porfirije.
Na sednici je razmatran program proslave i odgovarajuće finansijske podrške koja bi omogućila realizaciju tog programa.
U pozivu za sednicu istaknuto je da proslava "Dva veka Matice srpske" treba da bude shvaćena kao javni apel srpske kulture, srpske države i srpskog naroda za sveopšte vrednosti mira, znanja, kreativnosti, napretka i sreće svih ljudi, svih nacija i čitavog čovečanstva.
Matica srpska je osnovana 1826. godine u Budimpešti, a od 1864. godine sedište joj je u Novom Sadu.
Osnivači Matice srpske su Jovan Hadžić, Petar Rajić, Andrija Rozmirović, Gavrilo Bozitovac, Jovan Demetrović, Josif Milovuk i Đorđe Stanković, koji su bili okupljeni oko ideje očuvanja srpske kulture i tradicije, njenog predstavljanja drugim narodima u Evropi i podizanja opšteg kulturnog nivoa srpskog naroda.
Izdavaštvo je jedna od najznačajnijih delatnosti Matice srpske, o čemu svedoči i Letopis Matice srpske, najstariji književni časopis na svetu koji u kontinuitetu izlazi od 1824. godine.
U sastavu Matice srpske su Biblioteka i Galerija Matice srpske.