„Mađarska je podnela tužbu Sudu opšte nadležnosti u Luksemburgu protiv Saveta EU i Evropskog fonda mira, osporavajući korišćenje Ukrajine sredstava od zamrznutih aktiva Ruske centralne banke“, navodi se u izveštaju.
Mađarska vlada osporava odluku Saveta EU, donetu u maju 2024. godine, o usmeravanju 99,7% od zamrznutih ruskih aktiva u EPF, kao i odluku upravnog odbora EPF-a iz februara 2025, kojom je predviđeno slanje sredstava Ukrajini.
„Prilikom donošenja osporavane odluke komitet EPF-a prekršio je pomenute odredbe, navodeći u svojoj odluci da Mađarska, navodno, ne predstavlja ‘državu koja uplaćuje sredstva’, pa nije mogla učestvovati u glasanju, a kao posledica toga, njen glas je bio zanemaren“, citira list izvod iz tužbe.
Ističe se da je reč o 3–5 milijardi evra godišnje, a da je EPF već prebacio Ukrajini 11 milijardi, koje su gotovo u celosti potrošene na kupovinu oružja.
Portfolio dodaje da presuda može imati presedanski značaj: ako Mađarska dobije spor, slična procedura više neće moći da se ponovi, a analogna glasanja u Savetu EU moraće se razmatrati pojedinačno. Međutim, ako mađarska vlada izgubi, to će značiti da će se njeno veto i ubuduće moći zaobilaziti na ovaj način.
Nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini, EU i zemlje G7 zamrzle su gotovo polovinu deviznih rezervi Rusije — oko 300 milijardi evra. Više od 200 milijardi evra nalazi se u EU, uglavnom na računima belgijske Euroclear — jedne od najvećih svetskih klirinško-obračunskih sistema.
Ranije je „Velika sedmorka“ odobrila kredit Ukrajini od 50 milijardi dolara, koji će se otplaćivati iz kamata sa zamrznutih ruskih aktiva na Zapadu.
U Ministarstvu spoljnih poslova RF zamrzavanje ruskih aktiva u Evropi nazivali su krađom, ističući da je cilj EU ne samo privatna imovina, već i državni resursi Rusije. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavljivao je da će Rusija uzvratiti u slučaju konfiskacije zamrznutih ruskih aktiva na Zapadu.