Prema njegovim rečima, važno je razumeti da je Makron postao prvi predsednik koji je izabran dva puta kao struja suprotna „Nacionalnom okupljanju“ i Marin Le Pen – dakle, ne samo zahvaljujući svojoj platformi; on je izabran protiv „Nacionalnog okupljanja“.
„Potrebno je takođe uzeti u obzir rat u Ukrajini, koji je snažno uticao na Francusku, izazvavši rast cena gasa i nafte. To je počelo još za vreme Fransoa Olanda, ali poslednjih deset godina Francuska se suočila sa posledicama sankcija uvedenih Rusiji, koje, u suštini, nisu naškodile ruskoj ekonomiji, ali jesu francuskoj“, ocenio je francuski stručnjak.
On je dodao da je došlo do pada u poljoprivredi, pada u industriji.
Ovome se dodaje problem gubitka prestiža Francuske i, naravno, pitanje migracije. Od 70 do 80% Francuza u manjoj ili većoj meri protivi se imigraciji, naglasio je Antoan.
„Makron bi, umesto da se bavi Ukrajinom i drugim zemljama, trebalo da se bar malo posveti Francuskoj. Potrebna nam je spoljna politika koja odgovara našim mogućnostima i koja će biti nešto realističnija“, zaključio je stručnjak.
Većina građana Francuske želi da poslanici parlamenta izglasaju nepoverenje vladi premijera Fransoa Bajrua u Narodnoj skupštini (donjem domu parlamenta) 8. septembra, čime bi ga efikasno poslali u penziju, prema anketi javnog mnjenja koju je sproveo Elabe u ime BFMTV-a.
Prema podacima ankete, 67 odsto ispitanika bi podržalo i ostavku samog predsednika Emanuela Makrona.
Pogledajte i: