Sveti Sava – temelj duhovne bliskosti Srbije sa Rusijom

Sputnik
Šta novo otkrivamo o renesansnom geniju na izložbi „Leonardo: naučnik i pronalazač“ Muzeja nauke i tehnike iz Beograda koja je nedavno otvorena u Salonu Narodnog muzeja u Zrenjaninu, kako je naš muzej došao u posed maketa i crteža izrađenih na osnovu crteža iz čuvenog „Atlantskog kodeksa“ – za „Orbitu kulture“ objašnjavaju priređivač postavke mr Anja Radaković, savetnica u Muzeju nauke i tehnike i kustos Milan Vuković.
U kojoj je meri Sveti Sava bio svestan duhovne i kulturne bliskosti Srbije s Rusijom i da li se može reći da je ovaj prosvetitelj i prvi srpski arhiepiskop postavio temelje za kasnije zajedništvo pravoslavnih naroda, posebno u odnosima Srbije i Rusije – za Sputnjik otkriva istoričar Miloš Ković, jedan od sagovornika u dokumentarnom filmu „Sveti Sava. Ruska boja na srpskoj zastavi”.
Zbog čega se plodno stvaralaštvo žena u savremenom srpskom vajarstvu može posmatrati kao fenomen ne samo u ovdašnjoj nego i u svetskoj istoriji umetnosti otkriva nam Rajka Bošković, autorka izložbe „Dragana Ilić, Portret – Igra otkrivanja i / ili razotkrivanja“ koja se od 22. avgusta može pogledati u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu.
A šta donosi knjiga koje se, kao rezultat celoživotnog profesionalnog angažmana njenog autora, nedavno pojavila u izdanju KCV „Miloš Crnjanski“, zbog čega će posle ove studije naša znanja o avangardi kao i žanrovko određenje manifesta biti zauvek promenjena, koliko proročkog imaju pesme s početka 20. veka ali i zašto je mržnja danas postala estetska kategorija – u ekskluzivnom razgovoru za Sputnjik objašnjava autor kapitalnog dela „Manifesti srpske avangarde“ Gojko Tešić.
Komentar