Pronađen arheološki materijal i raspoloživi istorijski podaci ukazuju na dugovremenu istoriju naselja i razvijenu banjsku funkciju još u rimskom periodu. Lekovita voda je korišćena za vreme Rimljana i Turaka. Prvi pisani izvori, iz 1533. godine, ukazuju da je narod masovno pohodio lekovite izvore.
Krajem 18. veka bogatiji Turci iz Podrinja i Mačve dolazili su u Banju Koviljaču na izlete. Vremenom se formiralo prirodno lečilište pod vedrim nebom. U lepotama Banje Koviljače, između ostalih, uživali su i Dositej Obradović i Vuk Karadžić, a svoje rane u njoj je vidao i srpski vožd Karađorđe.
U banjskim arhivima se čuva dokument o ustupanju Smrdan Bare narodu okruga Podrnjiskog, koji je 1. avgusta 1898. u Nišu potpisao Aleksandar Obrenović.
Smena na prestolu nije uticala na to da Banja Koviljača izgubi na značaju, već je naprotiv zahvaljujući kraljevskoj dinastiji Karađorđevića, banja dobila status „Kraljevske banje“
U periodu između dva rata, izgrađeni su mnogi luksuzni objekti, ali i privatne vile u kojima je odsedao otmen svet, što je banji donelo epitet mondenskog lečilišta i sastajališta, a nekadašnju "Smrdan banju" narod nazva "Podrinjskom lepoticom".
Za "Kur salon" se vezuje i priča da je u njemu održan prvi izbor za Mis Jugoslavije, ali to nije tačno. Prvi izbor za "Najlepšu ženu Jugoslavije" na kome je pobedila gospođica Štefica Vidačić, održan je decembra 1926. godine (šest godina pre izgradnje Kur salona) u zagrebačkom hotelu Esplenada.
Pored slavnih, salon je imao i teške dane. Problemi nastali tokom neuspešne privatizacije doveli su do toga da ovo zdanje postane ruina sa polupanim prozorima, oronulom fasadom, polomljenim enterijerom i meta lopova koji su iz njega odneli sve što su mogli, pa čak i luster. Intervencijom države 2016. sprečeno je dalje propadanje, da bi nakon rekonstrukcije 2018. "Kur salon" ponovo zasijao u novom sjaju
Velnes centar "Kovilje" funkcioniše u okviru Specijalne bolnice za rehabilitaciju, a gosti ovog spa centra se mogu kupati u originalnoj kadi kralja Petra
Gradnja kupatila (finansirana iz državne kase) započeta je 1904. godine na inicijativu kralja Petra I Karađorđevića i završena 1908. Od tada, više puta godišnje, blagotvornim banjskim tretmanima prepustio i sam kralj lečeći boljke koje su ga godinama mučile-reumu i kostobolju.
Epitet „Kraljevske banje” Koviljača je do danas očuvala. U vilama natkrivenim stoletnim krošnjama drveća banjskog parka i kupatilima u kojima su se nekada banjala gospoda i članovi kraljevskih porodica, iz godine u godinu sve je više posetilaca