„Poljsko društvo je podeljno. Njihova politička scena je u potpunosti polarizovana. Za ovaj deo liberala pretpostavljam da je čudno što niko od Poljaka ne učestvuje na sastanku u Vašingtonu, međutim, za ovaj drugi konzervativni deo Poljske to je potpuno očekivano. Ogromna promena u politici te države odigrava se nakon poslednjih predsedničkih izbora. Karol Navrocki novi predsednik Poljske sa velikim ustavnim i formalno-pravnim ovlašćenjima i u ideološkom, spoljno-političkom i geopolitičkom pogledu ima mnogo da zameri Briselu. On je poljsku politiku resetovao, vratio je na koncept koji su sprovodili braća Kačinski i mislim da on sebe uopšte ne vidi u tom društvu okupljenom oko Ursule fon der Lajen”, kaže Proroković.
„Tu se ne radi samo o spoljnoj politici već i o ideologiji. Njihov sukob sa EU se najbolje video tokom migrantske krize, rodne ravnopravnosti, legitimisanja nekih LGBT prava. To je indukovalo oštre sporove Varšave i Brisela i zato se Poljska često nije pridruživala tim sastancima na kojima su donošene neke političke odluke koje su se ticale EU. Nakon poslednjih predsedničkih izbora čini se kako se Poljska vraća na tu staru poziciju i kako će to biti neki novi diskurs koji će se manifestovati i na ove načine”, zaključuje Proroković.