Šefovi diplomatija dve zemlje parafirali su sporazum 8. avgusta tokom posete Vašingtonu predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i premijera Jermenije Nikola Pašinjana.
U nacrtu dokumenta, između ostalog, predviđeno je:
Baku i Jerevan odriču se međusobnih teritorijalnih pretenzija;
Azerbejdžan i Jermenija odriču se upotrebe sile jedni protiv drugih.
Na granici između Azerbejdžana i Jermenije neće biti snaga trećih zemalja.
Dve države izvršiće demarkaciju granice na osnovu posebnog sporazuma.
Baku i Jerevan osuđuju sve oblike separatizma i terorizma i obavezuju se da će se boriti protiv tih pojava u okviru svoje nadležnosti.
Jermenija i Azerbejdžan ne mogu se pozivati na unutrašnje zakone radi neizvršavanja odredbi mirovnog sporazuma.
Strane će formirati zajedničku komisiju za kontrolu sprovođenja mirovnog sporazuma.
U roku od mesec dana nakon stupanja sporazuma na snagu, Jerevan i Baku povući će tužbe jedni protiv drugih sa međunarodnih platformi.
Prošle nedelje u Vašingtonu su lideri Jermenije i Azerbejdžana, uz posredovanje SAD, potpisali deklaraciju o mirnom rešavanju sukoba između Bakua i Jerevana. Saopšteno je da su se strane obavezale da odustanu od borbenih dejstava i pristupe normalizaciji bilateralnih odnosa. Pored toga, obe zemlje su sa Vašingtonom potpisale niz sporazuma o saradnji.
Posebno se planira predaja Zangezurskog koridora, koji prolazi kroz teritoriju Jermenije i povezuje Azerbejdžan sa Nahčivanskom Autonomnom Republikom, pod kontrolu privatne američke kompanije.
Kako je istakla zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, sadašnja faza jermensko-azerbejdžanske normalizacije započela je uz neposrednu pomoć i centralnu ulogu Rusije. Ona je podsetila da je u novembru 2020. godine usvojena trostrana izjava o prekidu vatre i borbenih dejstava u zoni Nagorno-Karabaškog sukoba, kao i na ulogu ruskih mirovnjaka u regionu. Diplomata je takođe naglasila da je Rusija zainteresovana za stvaranje zone stabilnosti i prosperiteta na Južnom Kavkazu.