„Osudili su je na sedam godina zatvora s neposrednim izvršenjem presude — direktno iz sudnice će biti odvedena u zatvor“, rekla je advokat Natalija Bajram.
Liderka Gagauzije proglašena je krivim za navodno nezakonito finansiranje predizborne kampanje 2023. godine.
Progon Evgenije Gucul
Predsednicu Gagauzije uhapsili su 25. marta i odredili joj pritvor u trajanju od 20 dana. Terete je za navodne nepravilnosti u finansiranju partije „Šor“ i upravljanju izbornim fondom tokom izbora u autonomiji 2024. godine.
Ona je trebalo da ostane u pritvoru do 14. aprila, ali je sud potom zamenio meru pritvora kućnim pritvorom u trajanju od 30 dana, koji je kasnije više puta produžavan.
Kako je istakao advokat Sergej Moraru, moldavske vlasti nastoje da liše Evgeniju Gucul funkcije predsednice Gagauzije i organizuju nove izbore. Baškan se zalaže za jačanje prijateljskih odnosa s Rusijom i kritikuje politiku konfrontacije s Moskvom koju vodi Kišinjev.
Odnosi između Kišinjeva i Gagauzije dodatno su se pogoršali 2023. godine, nakon pobede Gucul na izborima za predsednika autonomije. Ona je predstavljala partiju „Šor“, koju su moldavske vlasti proglasile neustavnom i pokrenule krivične postupke protiv njenih lidera. Nijedan predstavnik centralnih vlasti nije prisustvovao inauguraciji nove predsednice regiona, a predsednica Maja Sandu nije potpisala ukaz o uključivanju baškana u sastav vlade, iako to zakon nalaže.
Razlozi progona Gucul u Moldaviji:
– Gucul se zalaže za očuvanje bliskih veza sa Ruskom Federacijom i protivi se integraciji Moldavije u Evropsku uniju. Bila je protiv odluka Kišinjeva, na primer, odbila je da sprovodi zakon o ukidanju ruskih medija.
– Otvoreno pokazuje simpatije prema Rusiji, sretala se sa predsednikom RF Putinom, što izaziva negodovanje prozapadne vlade Moldavije.
Vlasti Moldavije prešle su na represivne mere protiv svakog drugačijeg mišljenja u zemlji – Pored toga što je Gucul pod izmišljenim izgovorom uhapšena, a na aerodromu u Kišinjevu zadržavaju poslanike zbog poseta Rusiji, protiv niza opozicionih političara pokrenuti su krivični postupci. Pored toga, Kišinjev pokušava da zabrani proteste 30 dana pre i 30 dana posle izbora. Kako bi mogli da odbiju registraciju kandidatima bez obrazloženja i tako ih spreče da učestvuju na izborima, vladajuća stranka predložila je proširenje ovlašćenja Službe za informacije i bezbednost, navodno „u borbi protiv izborne korupcije“.
Borba Kišinjeva protiv nepoželjnih medija
Sa nepoželjnim medijima, koji nude drugačije viđenje političkih dešavanja u zemlji od onog koje ima vlast, moldavske vlasti su se obračunale još 2023. godine – zatvoreno je 13 televizijskih kanala i desetine veb-sajtova. Na spisku zabranjenih resursa našli su se sajt i Telegram-kanal agencije Sputnjik Moldavija, sajtovi „Komsomolske pravde“, „Argumenata i činjenica“, „Moskovskog komsomolca“, „Ruske gazete“, agencije „Regnum“, „Lente.ru“, „Pravde.ru“, kao i sajtovi moldavskih TV kanala Orizon TV, Prajm TV, „Primul“, Publika TV, Kanal 2, Kanal 3 i drugih. Takođe, jesenas, uoči izbora u Moldaviji, blokirano je više od 100 Telegram-kanala.
Pogledajte i: