„Značaj ovog praznika je nemerljiv, jer je stanovništvo Rusije do tog trenutka uglavnom bilo sastavljeno od razjedinjenih plemena – drevljani, poljani, kriviči – koji su imali svoje bogove i svoje običaje. Dalja identifikacija i izgradnja našeg naroda odvijala se pod zastavom pravoslavlja. Biti Rus vekovima je značilo biti pravoslavan, dakle reč 'Rus' značila je 'pravoslavni'. Krštenje i pravoslavlje uopšte doneli su pismenost i postali temelj celokupne zajedničke ruske kulture“, rekao je pravoslavni misionar Ruslan Kalinčuk.
Knez Vladimir, krsteći Slovene u vodama Dnjepra, dovršio je veliki proces ucrkovljenja Rusije, dodao je protojerej Igor Fomin, predsednik komisije za katehizaciju i podršku unutrašnjoj misiji pri eparhijskom savetu Moskve.
„Hrišćanska naselja na teritoriji Rusije mogu se pratiti još od IV veka nove ere. I to je bio jedan veoma dug proces. Rusija je krštena, i sada Rusija kao pravoslavna država, kao država u kojoj živi Hristos, obuzdavajući faktor za ceo svet, koji sprečava zlo da se širi... Stvar je u tome što su hrišćanstvo i pravoslavlje doneli u Rusiju potpuno jedinstven model postojanja. Više se ne grabi za sebe, već je bitna sabornost i služenje bližnjem. To je veoma važna osobina koju je Rusija stekla tokom života u hrišćanstvu“, istakao je on.