Posle Soluna, najveći izbeglički logor se nalazio u Vodeni (današnjoj Edesi). Više od 3000 izbeglica bilo je smešteno u izbegličkim kampovima u gradu i njegovoj okolini. Hrana se u izbegličkim logorima dobijala od savezničkih misija, osim izvesne količine brašna, koju je izbeglicama obezbeđivala srpska država
Pored izbegličkih kampova, u Vodenu se u okviru Privremene srpsko-engleske bolnice nalazilo i Rekonvalescentno odeljenje (bilo je smešteno u nekadašnjoj turskoj, pa grčkoj kasarni), u kome se oporavljao veliki broj srpskih vojnika. Ovo odeljenje kao i sama bolnica u Vodenu je bilo stacionirano do kraja rata
Voden je u 14 veku, punih 40 godina bio pod vlašću cara Dušana, da bi 1386. godine pao pod vlast Osmanlija
Varoši je stari deo grada koji se razvio na mestu Akropolja drevne Edese. Toponim potiče od turske reči "varoš" što znači „predgrađe - naselje van zidina“. Uske uličice sa tradicionalnim kućama građenim od kamena posetioca vraćaju u prošla vremena
Zaštitni znak Edese i njeno prirodno blago predstavljaju vodopadi. Ukupno postoji 12 vodopada, a najpoznatiji i nejlepši je „Karanos" , nazvan po prvom makedonskom kralju Heraklidu Karanosu, koji je osnovao grad 813. godine pre nove ere. Vode vodopada Karanos padaju sa visine od 70 metara i predstavljaju najveći vodopad na Balkanu
Voda vodopada dolazi iz izvora reke Edese koje izvire na planini Voras (nama poznatog kao Kajmakčalan ) Sa vidikovca vodi staza kojom se može spustiti i proći ispod vodopada, a lokalna legenda kaže da prilikom prolaska ispod vodopada treba da ѕamislite želju
Jedan od retkih sačuvanih vizantijskih spomenika Edese jeste crkva Uspenja Bogorodice ili Stara mitropolija. Izgrađena je u 14. veku na ivici strme litice unutar tradicionalnog okruga Varoši. U 17. veku, crkva, ranije nazvana Sveta Sofija, preimenovana je u Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice, kako bi se sprečilo njeno pretvaranje u džamiju
Unutar svetinje dominiraju kapiteli sa reljefnim poprsjima ovnova na uglovima i orlovima sa plenom sa strane koji drže lukove oslikane fresko dekoracijom koja datira iz perioda između 1375-1385 godine i pozlaćeni, drvorezbareni ikonostas crkve iz druge polovine 19. veka
Crkva Petra i Pavla u okrugu Varoši. Pored crkava koje su danas sačuvane, postojalo je mnoštvo drugih hrišćanskih crkava.
U Varoši je postojala i crkva Svetog Jovana Bogoslova koja je stradala u požaru koji su, u okviru kaznene ekspedicije, septembra 1944. izazvali Nemci. Pored svetinje, za čiju je obnovu tokom Velikog rata novac priložio kralj Petar, u požaru su stradale još dve crkve i oko 400 kuća.
Uprkos bogatoj istoriji koja povezuje naš narod sa Edesom, srpski turisti je retko posećuju, osim onih, poput učesnika "Vidovdanskog marša na Kajmakčalan" koji gazeći stopama predaka odaju počast našim slavnim precima