Međunarodni tim naučnika analizirao je podatke iz medicinske baze podataka UK Biobank o 88.905 odraslih koji su nosili senzore sedam dana, prateći nivoe izloženosti svetlu. Njihovo zdravstveno stanje u vezi sa srcem pratilo se 9,5 godina.
Svetlo noću uzrokuje cirkadijalni poremećaj, što je poznat uzročnik rizika za štetne kardiovaskularne ishode, pišu naučnici u studiji, trenutno dostupnoj na platformi MedRxiv, gde čeka recenzije i objavu u nekom od naučnih časopisa.
Cilj je bio da se utvrdi može li lični obrazac izloženosti svetlu noću predvideti razvoj bolesti srca. U poređenju s ostalima, 10% učesnika najviše izloženih svetlu noću, imali su znatno veći rizik od koronarne bolesti, zatajenja srca, srčanog udara, moždanog udara i fibrilacije atrerija, otkrilo je navedeno istraživanje.
Izraženije posledica kod žena i mlađih osoba
Odnosi noćnog svetla s rizikom od zatajenja srca i koronarne bolesti bili su jači kod žena, a odnosi noćnog svetla s rizikom od zatajenja srca i fibrilacije atrerija bili su jači kod mlađih osoba, ističu autori studije.
Studija je uzela u obzir brojne uzročnike poput pušenja, alkohola, fizičke aktivnosti, prehrane, dužine sna, genetskog rizika i socioekonomskog statusa. Ipak, njeni autori naglašavaju da rezultati ukazuju na povezanost, a ne uzročnost.
Naučnici kao moguće mehanizme navode poremećaj cirkadijalnog ritma, s posledičnim uticajem na krvni pritisak, metabolizam glukoze i potencijalno veću sklonost zgrušavanju krvi. Preporučuju da buduće studije uključuju duže praćenje i informacije o izvorima svetla.
Izbegavanje svetla noću može da bude korisna strategija za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, zaključuju autori studije, prenosi portal Zimo.
Pogledajte i: