„Vidimo kako to funkcioniše – preti uvođenjem carina, čak i svojim ključnim partnerima. Tramp jednostavno pravi šou kako bi za sebe isposlovao povoljnije uslove nego ranije. Isto će pokušati i sa zemljama BRIKS-a – da ih pritiska, jednu po jednu, kako bi iznudio nezasluženu korist za SAD“, smatra Tolaraja.
Tramp je ranije na društvenoj mreži „Truth Social“, napisao da će protiv svake zemlje koja podržava „antiameričku“ politiku BRIKS-a biti uvedene dodatne trgovinske carine od 10 odsto. On je, takođe, izjavio da će SAD početi da informišu druge države o uvođenju carina od 7. jula.
Trampova izjava je usledila nakon završne deklaracije BRIKS-a, usvojene na samitu te organizacije u Rio de Žaneiru, u kojoj se, pored ostalog, ukazuje na potrebu stvaranja nezavisnog finansijskog sistema unutar zemalja BRIKS-a, koji se ne bi oslanjao na dolar kao glavnu valutu.
Prema oceni ruskog eksperta, reakcija američkog predsednika na završnu deklaraciju BRIKS-a bila je prilično emotivna, jer on smatra da bi njeni predlozi mogli ozbiljno da pokopaju dominaciju SAD u svetu.
„Tramp razume da bi prodiranje BRIKS-a u nezavisne finansijske lance, kao i kotacije osnovnih dobara koje nisu u dolarima, naneli ozbiljnu štetu američkom sistemu, smanjili potražnju za dolarskim instrumentima i američkim državnim obveznicama“, kaže Tolaraja.
Reforme UN, STO, MMF na prvom mestu
Ruski ekspert, takođe, ističe da je za BRIKS najvažnija reforma finansijsko-ekonomskih mehanizama kojom bi se prevladao savremeni finansijski sistem koji je sada pod punom kontrolom Zapada.
On dodaje da su na ovogodišnjem samitu, na kojem, kako kaže nije bilo nikakvih senzacija, ali jeste dosledno nastavljen rad započet tokom proteklih godina, naznačeni svi glavni putevi daljeg razvoja organizacije.
„To je, pre svega, reforma globalne uprave, kao i reforma Ujedinjenih nacija. Zemlje-članice BRIKS-a uspele su da usaglase predloge za reformu Saveta bezbednosti UN, kao i zajedničko mišljenje o reformi Svetske trgovinske organizacije i međunarodnih finansijskih institucija, uključujući i one koje pripadaju Bretonvudskom sporazumu“, ističe Tolaraja.
Nacionalno bogatstvo zemalja BRIKS-a uveliko prevazilazi Zapad
Komentarišući izjavu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da je BRIKS danas lokomotiva ekonomske transformacije u svetu, te da zemlje te organizacije obuhvataju više od 40 odsto svetskog BDP-a, Tolaraja je naglasio da je to statistička činjenica, a da zemlje BRIKS-a, kada je o nacionalnom bogatstvu reč, već uveliko prevazilaze zemlje Zapada.
„Stvar je u tome što znatan deo BDP-a zapadnih zemalja i nacionalnog bogatstva čini, pre svega, virtuelni sektor ekonomije, odnosno finansijski instrumenti koji se računaju kao proizvodnja u okviru nacionalnog dohotka, ali u suštini ne predstavljaju nikakvu stvarnu vrednost. To je precenjivanje nacionalnog bogatstva. Na primer, kuća u predgrađu Njujorka, u Bruklinu, verovatno košta deset puta više nego ista takva kuća u predgrađu Delhija, iako može biti i lošijeg kvaliteta. I tako je u mnogim drugim oblastima“.
Tolaraja smatra da zemlje BRIKS-a čeka budućnost koja podrazumeva ekonomski rast i dalje preticanje zapadnih zemalja koje, za sada, i dalje imaju prednost u tehnološkom sektoru. Ruski stručnjak, međutim, skreće pažnju na primere poput Kine, u kojoj se danas, kako navodi, registruje više patenata nego u SAD.
Ono na čemu bi, prema Tolarajinom mišljenju, trebalo dodatno raditi jeste konsolidacija i stvaranje zajedničke ekonomske strategije među članicama BRIKS-a.
„Zemlje BRIKS-a u velikoj meri zavise od veza sa Zapadom – kako u pogledu tržišta, tako i u pogledu tehnologije i kapitala. U tome je slabost BRIKS-a, ali statistički gledano, te zemlje već pretiču Zapad. Poenta nije u tome da se vodi rat ili da se ruše ekonomije suprotnog bloka, kao što to pokušava američki predsednik Donald Tramp, već da se sarađuje. I to bi bilo korisno za ceo svet. Dominantne pozicije Zapada će morati da budu izgubljene, a nezasluženi prihodi treba da budu stvar prošlosti. To je ustaljena praksa – da se kroz eksploataciju, razliku u cenama, upotrebu mehanizama autorskog prava – u suštini, rad radnika iz zemalja u razvoju prisvajaju zapadni monopoli i njihovo stanovništvo, putem poreskog sistema. Prema mom mišljenju, takva praksa treba da ostane iza nas“, zaključuje ruski ekspert.
Veštačka inteligencija – u korist svih
Govoreći o ostalim temamama kojima su se bavili učesnici ovogodišnjeg samita BRIKs-a, ruski ekspert je kao posebno interesantnu izdvojio odnos prema veštačkoj inteligenciji i njenoj upotrebi u korist ljudi.
„Usvojene su izjave o tome da veštačka inteligencija treba da se razvija na osnovu platforme Ujedinjenih nacija, u skladu s razumljivim zajedničkim pravilima koja treba da budu formulisana uz učešće svih zemalja, a ne samo onih koje su tehnološki naprednije i koje bi želele da na brz način dođu do rešenja koja bi bila korisna samo za njih, kako bi dominirale u toj oblasti. Važno saopštenje BRIKS-a jesta da je to nedopustivo, i da tako ozbiljan instrument kao što je veštačka inteligencija ne sme da narušava suverenitet zemalja i nacionalne interese manje razvijenih država“, kaže Tolaraja.
On je skrenuo pažnju i na to da su se zemlje-učesnice samita posvetile konfliktnim situacijama u svetu, a posebno sukobu na Bliskom istoku.
U deklaraciji su osuđeni napadi na Iran i potvrđeno je da sektor Gaze treba da bude pod upravom palestinskih vlasti. Osuđeni su i nedavni napadi na železničku infrastrukturu i mostove u regionima Rusije, a učesnici samita su saopštili i da se nadaju da će trenutni napori za rešavanje sukoba u Ukrajini dovesti do mirovnog dogovora.
Ruski ekspert podseća na to da je posvećena velika pažnja ostalim problemima saradnje, uključujući pitanja u vezi s klimom i finansiranjem borbe protiv klimatskih promena, kao i u vezi s brojnim pitanjima humanitarne saradnje.
Sedamnaesti samit BRIKS-a održava se u Rio de Žaneiru 6. i 7. jula, a rusku delegaciju predvodi Sergej Lavrov.
BRIKS je međunarodno udruženje koje su 2006. godine osnovale Rusija, Kina, Indija i Brazil, a 2011. im se pridružila Južna Afrika. Od 2024. godine u organizaciji su i Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija i Iran, a od januara ove godine i Indonezija. Status zemlje-partnera imaju Belorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigeija, Tajland, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam.
Pogledajte i: