„Shvatamo da su događaji koji se sada dešavaju u svetu posledica tih globalnih strukturnih promena koje se dešavaju u globalnoj ekonomiji. Centri moći se menjaju. Ako su ranije to bile ekonomije takozvane velike sedmorke, koja odavno nije velika, sada su to novi centri rasta. I ako su pre 10, 20, 30 godina zemlje globalnog juga i istoka bile u velikoj meri odgovorne za ekonomski rast, sada su one veliki deo globalne ekonomije“, objasnio je on.
Oreškin je naglasio da se, u svetlu današnje agende, ne sme zaboraviti zašto se svi ovi događaji dešavaju.
„Važno je voditi otvoren dijalog o tome kako možemo izgraditi svet budućnosti, kako formirati novu platformu za globalni rast, u kojim zemljama će se ovaj globalni rast odvijati, na kojim principima i na kom kulturnom kodu će se graditi“, napomenuo je on.
O globalnoj političkoj nestabilnosti
Govoreći o političkoj nestabilnosti u svetu, Oreškin je primetio da je do nje doveo agresivni kapitalizam Zapada.
Prema njegovim rečima, zapadni model je izgrađen na kapitalizmu koji je od 1980-ih postao agresivniji i više orijentisan ka profitu.
„To je, naravno, dovelo do veoma ozbiljnih strukturnih promena u društvenom raslojavanju koje se dogodilo u svetu. I zapravo, sve što sada vidimo u zapadnim zemljama u smislu političke nestabilnosti, sva ova razna previranja, sve je posledica činjenice da je profit, koji je kapitalizam zarađivao za svoje zemlje, za globalnu ekonomiju, bio koncentrisan na veoma uzak krug ljudi i doveo je do ove nestabilnosti, do ovog društvenog raslojavanja, ocenio je Oreškin.
Ekonomija budućnosti
Ekonomiju ubuduće očekuje globalna decentralizacija i odsustvo jedinstvene svetske prestonice, izjavio je Oreškin.
„Neće biti jedinstvenog centra, vidimo kako su decentralizovane finansije. Stoga je trend ka globalnoj decentralizaciji, ono što čeka ekonomiju budućnosti je odsustvo jedinstvene svetske prestonice“, rekao je on.
Prema njegovim rečima, upravo zemlje globalnog Juga i BRIKS-a sada stvaraju sve više novih tehnoloških rešenja i elemenata koji omogućavaju ekonomijama da rastu i napreduju.
Zemlje globalnog Juga i BRIKS-a „ne žele nikome da bacaju izazov“. One žele da se razvijaju, stvaraju nova radna mesta, žele da trguju jedna sa drugom i zajedno realizuju tehnološke projekte, naglasio je Oreškin.
„Vidimo da se ova prekretnica dešava sada. Sve više tehnoloških rešenja dolazi iz Kine, Rusije, Indije i drugih zemalja. Novu trgovinu predstavljaju direktne logističke veze između novih ekonomija. Sve više elemenata koji su neophodni da bi zemlje rasle i kretale se napred već se stvara u ekonomijama BRIKS-a, ekonomijama globalnog Juga i Istoka“, istakao je političar.
Prema njegovim rečima, „pre će biti da oni koji gube moć u svetu, dominaciju, pokušavaju da izazovu nove lidere“.
Kao primer, Oreškin je naveo sastanke G7, gde se razgovara o tome kako „nekoga kazniti i kako nekoga ograničiti“.
Sanktpeterburški međunarodni ekonomski forum ove godine se održava od 18. do 21. juna. Glavna tema foruma je „Zajedničke vrednosti – osnova rasta u multipolarnom svetu“. Forum će predstaviti tematsku zonu „Teritorija inovacija“ i prostor za nacionalne brendove „Kupujte rusko!“
Pogledajte i: