Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković sasvim sigurno zna da nema nadležnosti da uspostavlja diplomatske veze, posebno diplomatske veze sa Kosovom i Metohijom.
Međutim, karakter njegove nedavne posete Prištini, gde je formalno prisustvovao jednoj međunarodnoj konferenciji (sličnim povodom Aljbin Kurti je boravio u Sarajevu prošlog decembra) ima za cilj nešto drugo – obnavljanje veza između kosovskih Albanaca i Bošnjaka, koje su kroz istoriju uvek imale antisrpski karakter.
Velike sile su ove veze podsticale i koristile protiv srpskih nacionalnih i državnih interesa. Prema rečima sagovornika Sputnjika, istoričara dr Miloša Kovića i stručnjaka za međunarodne odnose dr Srđana Perišića, svedočimo vremenu kada se te veze ubrzano obnavljaju.
Nekada Austorugarska, danas EU
Koalicija sarajevskih muslimana i Albanaca sa Kosova i Metohije ima relativno dugu istoriju. U doba Osmanskog carstva kao muslimani bili su viđeni kao saveznici i vrlo su tesno sarađivali u gušenju srpskih ustanaka, objašnjava Ković.
„Kasnije, sa stvaranjem Prizrenske lige 1878, ispostavilo se da su se tada, dok se to u Prizrenu događalo, pojavili i predstavnici Sarajeva i tada je Osmansko carstvo pokušalo da ih ujedini i iskoristi da bi se zaustavio prodor, kako Srba, tako i Austrijanaca u BiH. međutim, posle toga se uloge menjaju, jer Austrougarska koristi bosanske muslimane, a potom i muslimane u Staroj Raškoj i na KiM u cilju svog prodora ka jugoistoku i ta ideja je imala jasan antisrpski karakter. Srbi su viđeni kao glavni protivnik, a preko Srba i Rusi, jer se na Srbe računalo kao na ruske saveznike“, objašnjava on.
Ova saradnja se nastavila i u oba svetska rata, u kojima je deo bošnjačke i albanske populacije bio spreman da posluži ustašama, nacistima i italijanskim fašistima, dodaje Ković. On posebno skreće pažnju da se od Kurtijeve decembarske posete Sarajevu veze između Sarajeva i Prištine nastavljaju, obnavljaju i ubrzavaju pod patronatom EU i određenih krugova u SAD.
Sve zavisi od Srbije
Bošnjaci jesu uzurpirali spoljnu politiku BiH, ali ona je pre svega uzurpirana od strane Kristijana Šmita, nelegitimnog i nelegalnog visokog predstavnika međunarodne zajednice. Ipak, ima tu još uzurpatora koji zapravo upravljaju Bosnom i Hercegovinom, pa i njenom spoljnom politikom, tako da se Konakovićeva poseta Prištini, kao i Kurtijeva poseta Sarajevu moraju sagledati kao deo šireg antisrpskog plana u kome svaka zapadna država ima svoju ulogu, navodi profesor geopolitike Srđan Perišić.
„Spoljna politika BiH nije samostalna. Jeste da je uzurpirana od strane Bošnjaka, ali ima i dva uticaja – to su London i Berlin. Francuska takođe pokušava da se uplete u to, ali ona zasad pokušava da preko Beograda ostvari svoje planove na Balkanu. A Konaković sluša London i Berlin“, ističe on.
Ispada da se istorijska pozadina bošnjačko-albanskih veza od kraja Devetnaestog i početka Dvadesetog veka ponavlja. Konci se, dakle, povlače sa istih mesta – pri tome, Velika Britanija vrši pritisak i na Tursku, koja je na KiM i vojno prisutna (u okviru Kfora, ali vrši i vojnu obuku kosovskih Albanaca i prodaje im naoružanje i i sa kosovskim Albancima i sa Bošnjacima neguje „specijalne veze“ zasnovane na istorijskim korenima iz vremena Osmanskog carstva) da se i ona uključi u formiranje albansko-bošnjačke antisrpske koalicije.
Za Srbiju i srpski narod, problem može biti veliki, smatra Perišić, jer između BiH i takozvanog Kosova nalazi se Sandžak, a svi planovi Zapada kroz istoriju bili su da se ova oblast oduzme Srbiji i poveže sa BiH i (albanskim) Kosovom.
„Sve zavisi od toga kako će se geopolitički pozicionirati Srbija, ako se ona odupre Parizu, onda će se odupreti i Londonu i Berlinu“, zaključuje on.
Pogledajte i: