Borbe na Paštriku i Košarama zaustavile su NATO pohod na SRJ, ali i prodor albanskih snaga, a za taj veliki uspeh, zaslužni su obični vojnici, borci i starešine taktičkih jedinica. Na Paštriku u operaciji "Strela" poginulo je 26 pripadnika 549. motorizovane brigade VJ a 126 ih je ranjeno.
Bitka na planini Paštrik, 15 kiliometara zapadno od Prizrena, počela je 26. maja u jedan sat posle ponoći artiljerijskom i minobacačkom vatrom iz pravca Albanije, a već oko pet časova usledio je i kopneni napad.
Borba je bez prekida trajala do 14. juna, pet dana nakon što su 9. juna NATO i predstavnici SRJ u Kumanovu potpisali Vojno-tehnički sporazum o prekidu neprijateljstava.
Bitka na Paštriku, drugi je deo kopnene ofanzive koju su pokušali da izvedu pripadnici OVK u saradnji sa NATO snagama i regularnim jedinicama albanske vojske iz pravca Albanije ka AP KiM.
Tada je prvi put upotrebljena strategijska avijacija i tepih bombardovanje, što ovu bitku čini možda i težom od one na Košarama - jednom od najtežih u novijoj istoriji, u kojoj je 108 pripadnika Vojske Jugoslavije poginulo braneći državnu granicu od albanskih snaga.
Najvažnija ratna bitka 1999. godine, u kojoj su "goreli i zemlja i vazduh" vođena je na Paštriku, strateški važnoj tački visokoj 1.986 metara, a o njoj su pisali i svi uticajni zapadni mediji.
Na sajtu Ministarstva odbrane navedeno je da su snage Vojske Jugoslavije nanele ogromne gubitke neprijatelju. Prema zvaničnim podacima kosovske Komisije za verifikaciju statusa veterana, u operativnoj zoni Paštrik poginula su 453 pripadnika OVK snaga, a više od 700 njih je ranjeno. Gubici neprijatelja bili su u borbama na Paštriku 20 puta veći. Kada se videlo da pešadijski napadi OVK ne donose rezultate, otpočelo je NATO bombardovanje položaja VJ.