„Da bi zaista došlo do primirja, neophodan je monitoring. Za to moraju da se održe pregovori. Mora se uspostaviti kontakt. Upravo to je predložio predsednik Putin kada je rekao: hajde da počnemo sledećeg četvrtka u Istanbulu. Jer ne možete samo da proglasite primirje na 30 dana i da se zaustavite na tome“, rekla je Knajsl, koja je direktor Centra G.O.R.K.I. pri Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu.
Prema njenim rečima, da bi primirje zaista stupilo na snagu, potrebno je mnogo vojno-tehničkih kontakata.
„Verovatno će biti više vojnih predstavnika nego političara i diplomata, zato što prvo treba rešiti vojna pitanja, a tek zatim politička“, istakla je Knajsl.
„Rekla bih da je sada najvažnije organizovati ovaj proces: formirati delegacije i podržati novu dinamiku“, zaključila je bivša austrijska ministarka.
Putin je ranije, govoreći sa novinarima u Kremlju u noći 11. maja, predložio vlastima u Kijevu da nastave direktne pregovore koje su prekinule 2022. godine, bez preduslova. Nakon toga, turski predsednik je podržao Putinovu inicijativu, ističući svoju spremnost da obezbedi platformu u Istanbulu. Američki predsednik Donald Tramp, nakon Putinovog predloga rekao da je to potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu i obećao da će nastaviti saradnju sa obema stranama. Zelenski je, sa svoje strane, zatražio da ruska strana potvrdi potpuni prekid vatre od 12. maja.
U subotu su Makron, Merc, Starmer i poljski premijer Donald Tusk stigli u Kijev kako bi učestvovali na sastanku takozvane „koalicije voljnih“. Makron je napomenuo da bi novi paket sankcija mogao biti uveden protiv Rusije u roku od nekoliko dana ako rukovodstvo Moskve ne prihvati uslove 30-dnevnog primirja koje je predložio Zapad, uprkos činjenici da je kijevski režim prekršio sve primirja i još uvek nije ukinuo zabranu pregovora sa Rusijom.
Pogledajte i: