Slavlje zbog 80 godina od kraja Drugog svetskog rata i u Holandiji, ali omela ga dimna bomba bačena na premijera Dika Šufa i njegovog poljskog kolegu Donalda Tuska. U čemu ima izvesnog smisla već i stoga što je princ Holandije Bernhard, deda aktuelnog kralja Viljema-Aleksandera, bio član nacističke partije. Dok je deda Donalda Tuska Jozef bio Hitlerov vojnik. A u Drugom svetskom ratu, nakon što su pre Drugog svetskog rata zajedno sa Hitlerovom Nemačkom komadali Čehoslovačku, Poljaci su – prema istraživanju jednog istoričara s Prinstona – ubili više Jevreja nego Nemaca.
Svet naglavačke
A sada svi ti potomci raznih kolaboracionista zajedno (u NATO-u) kao pobednici slave ono što Tramp, potkovan svojim neznanjem koliko i megalomanijom, pripisuje Amerikancima u zaslugu, uz nameru da 14. juna sebi za rođendan – na 250 godina od formiranja američke vojske – u Vašingtonu priredi vojnu paradu.
Svet kao da se okrenuo naglavačke. Ili bi bilo tako da nije Dana pobede u Moskvi 9. maja koji tradicionalno okuplja oslobodioce iz Drugog svetskog rata i sav slobodan svet koji danas postoji.
Pa zato valjda i ne čudi što jedna od ruskih obaveštajnih službi opominje da Evropa i režim u Kijevu sad nastoje da pokvare proslavu 80. godišnjice pobede nad nacističkom Nemačkom.
S kojom su sarađivali – manje ili više otvoreno – sve dok nije bila pobeđena.
Da bi saradnja bila nastavljena i odmah potom – kako ovih dana otkriva ruska Federalna služba bezbednosti, samo 1952. godine identifikovano je gotovo 2.500 nacističkih zločinaca koji su utočište našli na Zapadu; od toga skoro 700 u Sjedinjenim Američkim Državama a svoj deo prihvatile su i Kanada, Australija i (naravno) Velika Britanija. Pa su potom mnogi od njih organizovano ubacivani nazad na teritoriju Sovjetskog Saveza da vrše sabotaže i – kako se podseća – podstiču separatističke tendencije po sovjetskim republikama.
Kolaboracija sa nacistima
Američka kolaboracija s ukrajinskim nacistima počela je, inače, već u aprilu 1946. – operacije ”Beladona”, ”Ris” i ”Trozubac – a vredi podsetiti i da je ”Njujork tajms” svojevremeno pisao da su ”najmanje hiljadu nacista zaposlile CIA i druge agencije”, te da su ”direktori FBI-a Džon Edgar Huver i CIA-e Alen Dals agresivno regrutovali naciste”.
A ruski FSB napominje i da su ”nacistički kriminalci koji su izbegli ruku pravde postali rado viđeni gosti na radio-stanicama Sloboda i Slobodna Evropa”. Dok sada, kako se dalje navodi, ”potomci nacističkih kriminalaca koje je pre 80 godina porazila Crvena armija, a koji su se infiltrirali u vladajuće strukture zapadnih zemalja, traže osvetu”…
I to, reklo bi se, u dugom istorijskom kontinuitetu koji sad samo postaje izraženiji nego što je dosad bio. Ali šta je drugo i moglo da se očekuje kad je Hitlerov načelnik Generalštaba Adolf Hojzinger bio komandant Vojnog komiteta NATO-a; general Hans Špajdel vrhovni zapovednik kopnenih snaga NATO-a u Centralnoj Evropi; Johanes Štajnhof – takođe komandant Vojnog komiteta NATO-a; Johan fon Kilmanseg – zapovednik specijalnih snaga NATO-a u Centralnoj Evropi; Ernst Faber, Karl Šnel, Franc Jozef Šulce, Ferdinand fon Zenger und Eterlin… Već je i ovaj nepotpuni spisak Hitlerovih NATO oficira isuviše dugačak da bi bio slučajan.
Preživele namere
Ali s Hitlerom je do duboko u rat sarađivao i otac, odnosno deda dvojice američkih predsednika, Preskot Buš. Dok je Adolf Hitler na dan početka operacije Barbarosa – napada na Sovjetski Savez 22. juna 1941. godine – u ”Njujork tajmsu” objavio autorski tekst pod naslovom ”Umetnost propagande”. A uoči rata je odlikovao ikonu američke industrije Henrija Forda. I tako unazad sve do kraljice Elizabete koja je zighajlovala sa čitavom svojom kraljevskom porodicom.
Hitler je u međuvremenu poražen, ali su njihove namere preživele. Ovih dana, na 80. godišnjicu pobede nad nacizmom, to je uočljivije neko ikad pre.
Kome smeta trijumf nad nacizmom i 80 godina kasnije? U ime čijih vrednosti šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas zabranjuje onima koji su joj potčinjeni da odu na Paradu pobede u Moskvu? I gde je u svemu tome mesto Srbije?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili
Ljubinka Milinčić, glavna urednica Sputnjika Srbija, i general-major u penziji Mitar Kovač, direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma.