Gosti iz severne ruske prestonice doputovali su u Srbiju povodom obeležavanja 80. godišnjice pobede nad fašizmom, u okviru kojeg je organizovan i raznovrstan kulturno-umetnički program.
Na Trgu Republike u Beogradu 9. maja nastupa ansambl iz Sankt Peterburga, Teatar pesme i igre „Maroška“, koji je pripremio specijalni program sa srpskim pesmama, kao i s pesmama iz ratnog perioda. Ovo im je, napominje Markov, već treća poseta Srbiji, a pored Beograđana, u njihovom nastupu mogu da uživaju i žitelji Gornjeg Milanovca i Istočnog Sarajeva.
„Veoma je lepo što ovu pobedu obeležavamo zajedno sa Srbijom, jer je ona podjednako značajna za obe zemlje. U Rusiji se dobro zna da je upravo u Jugoslaviji postojao partizanski front koji se borio protiv fašista, da su postojale oslobođene teritorije, da je zajedno sa sovjetskim trupama oslobođen Beograd. To pamtimo i zato kažemo da je ovo naš zajednički veliki praznik“, kaže Markov u razgovoru za Sputnjik.
Sećanje na herojstvo - civilizacijska i moralna obaveza
Naš sagovornik ističe da je obeležavanje 80. godišnjice Velike pobede i sećanje na herojstvo koje su ruski i srpski narod pokazali tokom Drugog svetskog rata ne samo istorijska, već i moralna i civilizacijska obaveza.
„Verujemo da smo na strani dobra, jer smo uvereni u svoju pravednost. Borimo se protiv zla i onih tendencija koje su se vremenom razvijale, uključujući i rehabilitaciju fašizma. Ono što danas gledamo, na primer saopštenja ukrajinskih vlasti da će učiniti sve kako bi omeli održavanje Parade pobede u Moskvi, kao i pokušaji da se spreči dolazak svetskih lidera na taj događaj, pokazuju da oni nisu na strani dobra“, kaže Markov.
Prema njegovim rečima, kada je reč o odnosu zapadnog sveta prema Rusiji, postoji ogromna razlika između stava običnih ljudi ili lokalnih zvaničnika i stava političkih elita.
„Obični ljudi ne vide nikakvu pretnju u ruskoj kulturi koju političke elite žele da zabrane. Jasno mi je zašto je to tako. Kultura nosi smisao, utiče na um, a ljudi onda počinju drugačije da razmišljaju, ne samo o kulturi nego i o zemlji iz koje ta kultura dolazi. Ruski jezik se zabranjuje jer, kako kažu psiholozi, s jezikom dolazi i svest. Jezikom se objašnjava svet. Ako ne dozvolite ljudima da slušaju, gledaju, pričaju – uskraćujete im pristup alternativnim informacijama, koje bi mogle da protivreče zvaničnoj propagandi. A to je borba za umove, koja je, uveren sam, važnija od borbe oružjem“, ističe Sergej Markov.
Besmrtni puk: Simbol ponosa i sećanja
Jedna od najznačajnijih akcija u okviru obeležavanja jubileja jeste šetnja „Besmrtnog puka“, program koji je postao međunarodni fenomen zato što je, kako ocenjuje Markov, podstakao sećanje novih generacija na svoje dedove i pradedove.
„Svaki učesnik 'Besmrtnog puka' nosi portret svog pretka s ponosom. Ljudi se ne primoravaju da učestvuju, ali osećaju da je to njihova dužnost i način da pokažu poštovanje prema svojim herojima. Ranije ni ja nisam mnogo obraćao pažnju na tu temu. Mnogi su se, kao i ja, zahvaljujući akciji 'Besmrtni puk', zainteresovali za svoje pretke, potražili dokumentaciju, nagradne listove svojih dedova i pradedova, odlikovanja, ordene, medalje. Kada pogledate ljude koji idu u toj koloni, vidite u njihovim očima ponos. Nose te portrete sa željom da ispričaju svoje priče“, ističe naš sagovornik.
Sećanje na blokadu Lenjingrada – praznik sa suzama u očima
Markov podseća na to da je u Rusiji rat prošao kroz sve porodice, a posebno u Sankt Peterburgu, odnosno opkoljenom Lenjingradu, herojskom gradu koji je preživeo jednu od najvećih tragedija tokom Velikog otadžbinskog rata.
„U svakoj porodici u Lernjingradu postoje rođaci koji su stradali ili poginuli tokom opsade. I sam sam odrastao u takvoj porodici, moja majka i baka preživele su blokadu. Baka je sačuvala život troje od četvoro dece. Majčina sestra je poginula i sahranjena je na memorijalnom groblju, na kojem počiva više od 500.000 žrtava blokade. Zato je ovo, kako mi kažemo, praznik 'sa suzama u očima'. I velika mi je čast što ću učestvovati u šetnji 'Besmrtnog puka' ovde u Beogradu i predstavaljati herojski grad – Lenjingrad“, ističe Markov.
Naš sagovornik naglašava da se Sankt Peterburg trudi da sačuva sećanje na jednu od najsvetijih stranica u svojoj istoriji, ne samo među svojim žiteljima i građanima Rusije, nego i u drugim delovima sveta.
„Organizuju se brojni programi za mlade. Tu uspomenu negujemo, čuvamo i prenosimo deci. Pre 11 godina pokrenuli smo projekat 'Čitamo blokadnu knjigu', namenjen našim sunarodnicima u inostranstvu, ali i svima koji se interesuju za istoriju. Mislili smo da će to biti jednokratna akcija, jer je to za nas veoma teška tema, mnogi koji su preživeli blokadu teško govore o tome. Ipak, odmah nakon prve akcije, dobili smo brojne molbe da nastavimo“, kaže Markov.
On navodi i zanimljiv primer jednog dečaka iz Katara, koji je učestvovao u ovom programu, a koji je po povratku u svoju zemlju zamolio nastavnicu istorije da svojim drugarima ispriča priču o opsadi Lenjingrada i ulozi Sovjetskog Saveza u Drugom svetskom ratu.
„Znate li šta mu je odgovorila nastavnica? „To je alternativna verzija istorije. Svi znaju da su Amerikanci pobedili u Drugom svetskom ratu, a da su Sovjeti samo malo pomogli u tome'. Ipak dozvolila mu je da govori. I ima mnogo takvih primera. Mi organizujemo susrete s našim veteranima koji deci iz prve ruke pričaju šta se događalo. I kod mladih ljudi se rađa želja da to prenesu dalje“, ističe Markov.
Sergej Markov, prvi zamenik predsednika Komiteta za spoljne veze iz Sankt Peterburga
© Velimir Milovanović
Budućnost saradnje: Novi projekti i inicijative
Kada je reč o daljem razvoju saradnje Srbije i Rusije, Markov naglašava da je veoma zadovoljan napretkom odnosa Sankt Peterburga s partnerima u Srbiji, pre svega u Beogradu, ali i u Nišu i Novom Sadu, kao i u gradovima u Republici Srpskoj.
„Naše kulturne institucije aktivno sarađuju, i to nije samo na papiru. Prošle godine je Teatar za mlade iz Sankt Peterburga gostovao u Beogradu, kao i već pomenuti ansambl 'Maroška'. Važnu saradnju ostvarujemo i u oblasti restauracije zgrada i u okviru realizacije projekta 'pametni grad'. Veoma smo napredovali u primeni veštačke inteligencije u unapređenju bezbednosti građana u javnom prevozu i drugim infrastrukturnim rešenjima. A najvažnija nam je saradnja kada je reč o mladim ljudima. Nekoliko ruskih i srpskih škola je potpisalo sporazume o saradnji, mladi ljudi učestvuju u onlajn olimpijadama, razmenjuju posete. Kada je reč o visokom obrazovanju, naše univerzitete ne zanima samo razmena studenata, već i zajednički studijski programi“, navodi Markov.
Među brojnim zajedničkim programima koji su planirani u narednom periodu, on je izdvojio učešće sanktpeterburških pesnika na međunarodnom književnom festivalu u Beogradu na jesen, kao i dolazak delegacije veterana iz Sankt Peterburga na obeležavanje godišnjice oslobođenja Beograda u oktobru.
Delegacija iz Sankt Peterburga će u narednim danima boraviti i u Istočnom Sarajevu, u kojem će biti održani sastanci s ministrima iz Republike Srpske, a trenutno se 15-oro dece iz Srpske nalazi u Sankt Peterburgu, gde će učestvovati u Paradi pobede. Saradnja se razvija i u visokom obrazovanju, književnosti i omladinskim razmenama.
„Sećanje nas uči, a saradnja nas povezuje,“ zaključuje gost iz Rusije, dodajući da se kroz sve ove inicijative gradi most između generacija i naroda, ne samo u sećanju na prošlost, već i u izgradnji zajedničke budućnosti.