Podaci ukazuju na visok stepen tehničke opremljenosti stanova: čak 97% stanova ima vodovodne instalacije, dok 96,7% ima kanalizaciju. Klimatizaciju poseduje 62,4% stanova, što ukazuje na rastući trend korišćenja ove vrste grejanja i hlađenja, posebno u urbanim sredinama.
Ipak, kada je reč o centralnom grejanju, slika je znatno drugačija – samo 14,2% nastanjenih stanova (30.453 domaćinstva) ima ugrađene instalacije centralnog grejanja, što Crnu Goru svrstava među zemlje regiona sa najnižom zastupljenošću ove vrste infrastrukture, piše potal Investitor.
Kada je reč o energentu koji se pretežno koristi za grejanje, rezultati pokazuju da Crna Gora i dalje dominantno koristi tradicionalna goriva:
49,8% domaćinstava koristi ogrevno drvo kao glavni izvor grejanja,
43,7% koristi električnu energiju,
5,3% koristi drveni pelet ili briket,
dok se 1,2% oslanja na ostale vrste energenata, uključujući plin, lož-ulje i druge.
Ova struktura pokazuje da se gotovo svaki drugi dom u Crnoj Gori i dalje greje na drva, što implicira ne samo visoku zavisnost od čvrstih goriva, već i značajne izazove u pogledu energetske efikasnosti i zagađenja vazduha, posebno tokom zimskih meseci.
Istovremeno, niska zastupljenost centralnog grejanja može se povezati sa visokom cenom investicije u ovakve sisteme, slabijom infrastrukturom u mnogim opštinama, ali i dominantnim navikama koje podrazumevaju individualna rešenja za zagrevanje prostora.
Ovi podaci mogu poslužiti kao osnova za strateško planiranje u oblastima energetske tranzicije, urbanizma i zaštite životne sredine, posebno u kontekstu zelene agende i pristupanja Evropskoj uniji.
Pogledajte i: