Poštu žrtvama su, između ostalih, odali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović i ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko.
Venac je položio i član Gradskog veća grada Beograda Miljan Damjanović koji je izjavio da je 6. april 1941. godine još jedan u nizu tragičnih događaja iz naše istorije koji srpski narod nikada ne sme da zaboravi.
"Na današnji dan obeležavamo jedno od najmonstruoznijih bombardovanja Beograda i stanovnika našeg grada u našoj istoriji. Naši neprijatelji su kroz bombardovanje Narodne biblioteke pokušali da slome identitet našeg naroda, što je apsolutno necivilizacijski čin. Pokazali smo i tada da je srpski narod bio taj koji se uvek isključivo borio za slobodu i pokazao je da je život manje vredan ukoliko nemate svoju državu i slobodu", poručio je Damjanović.
Vence su položili i predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije kao i Udruženja građana vojnog i diplomatskog kora.
Bombardovanjem Beograda 6. aprila 1941. počeo je napad Trećeg rajha na Kraljevinu Jugoslaviju. Objave rata nije bilo. U vazdušnim udarima nacističke Nemačke na grad više hiljada ljudi je poginulo, a Beograd je bio razoren.
Cvet i knjiga na mestu bombardovane Narodne biblioteke
Ministar Selaković je izjavio da je u godini u kojoj obeležavamo i proslavljamo 80. godišnjicu pobede nad nacizmom i fašizmom važno da se podsetimo kako je kod nas sve počelo u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, razaranjem prestonog grada Beograda zapaljivim bombama Narodne biblioteke Srbije, saopšteno je iz Ministarstva kulture.
„Lično je Adolf Hitler izdao naređenje za bombardovanje naše prestonice, a kao prioritet u bombardovanju čak pre bilo kakvih vojnih efektiva i ciljeva postavljena je Narodna biblioteka", rekao je Selaković.
Prema njegovim rečima, Aleksandar Ler, koji je predvodio taj krvav pir i taj pokušaj uništenja i naše kulture i razaranja identiteta, na svom suđenju je rekao da je Narodna biblioteka bila prioritet zato što je ta ustanova sačuvala i čuva ono što vekovima čini identitet srpskog naroda.
Ministar je istakao da je sama činjenica da se ovde okupljamo svakog 6. aprila i položimo cvet i knjigu u znak sećanja na sve one koji su stradali i izgubili svoje najmilije, ali i u znak stradanja najdragocenijih srpskih knjiga, rukopisa, spisa, vladarskih povelja, svedoči da neprijatelj u svojim namerama nije uspeo.
„Uveren sam da ove ruševine i ostaci Narodne biblioteke neće još zadugo stajati ovako i da će Kosančićev venac i Beograd, Srbija i srpski narod dobiti zasluženo obeležje knjizi koju je neko ovde pokušao da ubije, identitetu koji je neko ovde pokušao da zatre i razori“, rekao je ministar.
Dan sećanja na stradanje Narodne biblioteke obeležava se 6. aprila kada je počelo bombardovanje Beograda u Drugom svetskom ratu, a jedna od najstarijih i najznačajnijih ustanova kulture u našoj zemlji bila je među prvim metama nacista.
U požaru izazvanom bombardovanjem je uništeno je 500.000 svezaka, oko 1.500 ćirilskih rukopisa i povelja od 12. do 17. veka, bogata kartografska i grafička zbirka, a nepovratno je nestao i knjiški fond ličnih biblioteka Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Đure Daničića i Janka Šafarika.
Nova zgrada Narodne biblioteke Srbije, u kojoj se ova republička ustanova kulture nalazi i danas, otvorena je 6. aprila 1973. godine - na godišnjicu bombardovanja.
Pogledajte i: