„Zamislite da ste na mestu Kremlja, kome danonoćno dele lekcije o demokratiji. Sada su oni (Rusija) rekli: ‘Vratićemo im te lekcije kao bumerang’. Za Kremlj je ovo, očigledno, način da se (francuski predsednik Emanuel) Makron postavi u težak položaj“, rekla je ona u intervjuu listu „Parizijen“.
Prema njenim rečima, Francuska treba da ima svoju ulogu u svetu.
„Kada se diskredituje do tog stepena da lideru opozicije, favoritu prema anketama, ne dozvoljavaju da se kandiduje, ceo svet se pita šta se događa u Francuskoj“, dodala je ona.
Lepenova je podvukla i da namerava da se obrati Ustavnom savetu i Evropskom sudu za ljudska prava kako bi osporila presudu o zabrani da učestvuje na izborima.
„Nadamo se da će nam sve ove inicijative koje pokrećemo dati priliku da u normalnim uslovima održimo predsedničke izbore“, dodala je ona.
Političarka je na pitanje da li namerava da se kandiduje za predsednika nakon 2027. godine odgovorila da smatra da u politici nikada ne treba reći nikad.
„Ali da, mislim da će oni biti poslednji. Osim ako ne budem izabrana", rekla je ona u intervjuu za "Parizijen" na pitanje.
Podsetimo, Lepenova je osuđena na zatvorsku i novčanu kaznu i eliminisana sa političke scene na pet godina zbog zloupotrebe sredstava u Evropskom parlamentu.
Ona je nakon presude poslala poruku da neće dozvoliti da je na ovaj način eliminišu i da je "neutemeljeno osuđen favorit predsedničkih izbora".
Apelacioni sud je u međuvremenu saopštio da može da se izjasni o žalbi Le Penove na leto naredne godine.
Anketa koju je sproveo "Žurnal d dimanš" pokazuje da bi za nju u prvom krugu bilo spremno da glasa 37 odsto ispitanika i da ona vodi među svim ostalim kandidatima.
Le Pen se tri puta kandidovala za predsednika - 2012. je izgubila u prvom krugu od Fransoa Olanda i Nikole Sarkozija, a 2017. i 2022. od Emanuela Makrona.
Pogledajte i: