Naučnici su uz pomoć teleskopa, koji kroz ogromne kosmičke udaljenosti gleda unazad u prošlost, posmatrali galaksiju, nazvanu JADES-GS-z13-1, kako je izgledala oko 330 miliona godina nakon mogućeg Velikog praska, posle kojeg jenavodno nastao svemir pre otprilike 13,8 milijardi godina.
U poređenju, Zemlja je stara oko 4,5 milijardi godina, prenosi Rojters.
"JADES-GS-z13-1, teleskop je potvrdio jednu od najudaljenijih galaksija poznatih do sada", rekao je astrofizičar Joris Vitstok iz Centra za kosmičku zoru Univerziteta u Kopenhagenu.
Smatra se da je univerzum doživeo brzo i eksponencijalno širenje u deliću sekunde nakon Velikog praska, a nakon što se dovoljno ohladio, nastao je period nazvan kosmičko mračno doba, tokom kojeg je mladi univerzum bio obavijen gustom maglom od vodoničnog gasa u električno neutralnom stanju.
Usledila je takozvana epoha rejonizacije kada je svemir prvi put počeo da sija, a naučnici su sada dokazali da je JADES-GS-z13-1, jedna od najranijih poznatih galaksija, izvršila prelazak u ovu epohu.
''Za razliku od bilo koje druge slično udaljene galaksije, ona pokazuje vrlo jasan, izdajnički potpis koji sugeriše da galaksija sadrži izuzetno moćan izvor energetskog ultraljubičastog zračenja i da je neočekivano rano započela rejonizaciju“, rekao je Vitstok.
Vreme kada su se u svemiru formirale prve zvezde, crne rupe i galaksije naziva se kosmička zora, a u vreme formiranja kosmičkih tela, ultraljubičasto zračenje koje su emitovali hemijski je izmenilo neutralni gas vodonika u procesu koji se naziva rejonizacija i omogućio da ultraljubičasta svetlost pobegne, "uključujući svetla" u kosmosu.
''Svemir je, nakon Velikog praska, bio supa od vodonika, helijuma i tamne materije, koja se polako hladila. Na kraju je univerzum bio u stanju u kojem je bio potpuno neproziran za energično ultraljubičasto zračenje. Vodonik je lebdeo okolo u neutralnom stanju, što znači da je svaki mali atom vodonika imao vezan elektron za njega“, rekao je Kevin Hejlajn sa Univerziteta u Arizoni.
Istraživači su rekli da svetlost koju je Veb otkrio u ovoj galaksiji možda potiče od snažnog formiranja zvezda u jezgru galaksije, prisustva rastuće supermasivne crne rupe u galaktičkom jezgru koja nasilno troši okolni materijal ili neke kombinacije ta dva faktora.
Ova galaksija je široka oko 230 svetlosnih godina, nekoliko stotina puta manja od Mlečnog puta.
Pogledajte i: