„Da je bio na nekom drugom mestu, kao na primer u Rostovu, van zone borbenih dejstava, bio bi obučen u civilnu odeću, a tamo je postupio kako je propisano, s obzirom da je on vrhovni komandant. Za Zapad to nije nikakav signal, ali oni to mogu da tumače kako god hoće“, dodao je Sivkov.
Sama činjenica da se Putin pojavio u zoni borbenih dejstava, već govori o njegovoj odlučnosti i snazi, naglasio je Sivkov.
„I, naravno, ovaj čin, a ne uniforma, treba da budu signal Zapadu, pošto to govori da naš predsednik ima dovoljno volje da, ako zatreba, preduzme najodlučnije akcije, uključujući i one koje su rizične po njegov život. To je signal koji se šalje Zapadu, a Zapad treba da iz toga izvuče odgovarajuće zaključke“, istakao je Sivkov.
Putin se ove nedelje u uniformi iznenada pojavio u pograničnom regionu Kursk, postavljajući zadatak da se u najkraćem mogućem roku potpuno uništi protivnik na toj teritoriji. Njegovo pojavljivanje u vojničkoj uniformi izazvalo je ogromnu pažnju svetskih medija, koji to vide kao signal Zapadu i njegovu demonstraciju buduće pobede nad ukrajinskim snagama u Kurskoj oblasti.
Zapadni mediji tvrde da se Putin prvi put od početka rata pojavio pred kamerama u vojničkoj uniformi, ali to nije tačno. Ruski predsednik se u uniformi pojavio i u septembru 2022. na vojnim vežbama „Istok-2022“, odnosno pola godine od početka Specijalne vojne operacije, a i ranije je nosio više puta
Kada će Rusija u potpunosti osloboditi Kursku oblast
Ruske snage nastavljaju veliku ofanzivu u Kurskoj oblasti i sistematski potiskuju ukrajinsku vojsku iz regiona. Za nekoliko dana oslobodili su mnoga naselja, a ruska zastava se ponovo vijori i u oslobođenoj Sudži, najvećem mestu na teritoriji Kurske oblasti koje su ranije osvojile ukrajinske trupe.
Ukrajinske snage su ili opkoljene ili panično beže iz te oblasti. Samim tim, više nije pitanje kako će se „kurska avantura“ Vladimira Zelenskog završiti, već kada.
Kremlj je saopštio da Rusija pokušava da što brže oslobodi Kursku oblast, ali deluje tako da maksimalno sačuva živote svojih vojnika i civila.
„Pitanje završetka operacije u Ukrajini u velikoj meri ne određuju vojni, nego politički faktori, pošto su mogućnosti da se stavi u obruč i uništi ova grupacija odavno postojale. Međutim, glavno pitanje sada se svodi na rešavanje zadataka oslobađanja Kurske oblasti sa minimalnim rizicima za politički proces okončanja vojnog konflikta u Ukrajini“, kaže Sivkov.
Prema njegovim rečima, Rusija deluje oprezno, etapno, ne provocirajući NATO na direktno mešanje u rat u Ukrajini. S ovog stanovišta, dodao je on, pretpostavka je da oslobađanje Kurske oblasti može potrajati još otprilike mesec do dva.
Putin je u Kurskoj oblasti posetio komandni centar grupe Sever, gde je izjavio da su oni koji pružaju otpor Rusiji u ovom ruskom regionu teroristi i da se prema njima tako treba i odnositi. On je predložio da se razmotri stvaranje zone bezbednosti duž državne granice.
„Zapravo, zona bezbednosti označava samo jedno – da na određenoj udaljenosti od Kurske oblasti ne sme biti naprijateljske vojske. Ta udaljenost je sasvim konkretna: minimalna udaljenost podrazumeva domet terenske artiljerije, odnosno negde oko 40 kilometara, a u najboljem slučaju to je domet operativno-taktičkih projektila tj. oko 500 kilometara. Prema tome, kada naš predsednik govori o stvaranju bezbednosne zone onda to zapravo znači da cela teritorija Ukrajine mora biti demilitarizovana i da mora biti uništen nacistički režim, odnosno Ukrajina mora biti denacifikovana. To je ono što, u principu, treba uraditi da bi se osigurala bezbednost ne samo Kurske oblasti, već i svih drugih regiona Ruske Federacije, koji se graniče sa Ukrajinom“, naglasio je Sivkov.
Inače, u Kurskoj oblasti Rusija ne vodi Specijalnu vojnu operciju, već antiterorističku operaciju. Do sada je oslobođeno više od 86 odsto te oblasti, što je preko 1.100 kvadratnih kilometara. Poginulo je i ranjeno više od 67 hiljada ukrajinskih vojnika, a uništen je i ogroman broj vojne tehnike, uključujući skoro 400 tenkova, 316 borbenih vozila pešadije, gotovo 2.200 borbenih oklopnih vozila, 549 artiljerijskih oruđa i 52 lansera za raketne sisteme.