Gorbačov je izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPSS 11. marta 1985. godine.
Vodio je Sovjetski Savez do 1991. kao generalni sekretar, a zatim i kao prvi i poslednji predsednik Sovjetskog Saveza. Iako je na čelu države bio svega šest godina, ušao je u istoriju kao čovek koji je promenio državu i svet.
Nakon potpisivanja sporazuma o prestanku postojanja SSSR-a, 1991. godine, podneo je ostavku na mesto predsednika.
Otac je liberalnih reformi, poznatih kao „glasnost“ i „perestrojka“. O njegovoj ulozi i rezultatima njegove politike i danas se vode burne polemike.
Nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 1990. godine, jer je doprineo okončanju Hladnog rata, padu Berlinskog zida i dozvolio ponovno ujedinjenje Nemačke.
Na unutrašnjem planu, započeo je reformu sovjetskog ekonomskog sistema, zalagao se za slobodu govora, za ukidanje partijske cenzure u medijima i kulturi i za uvođenje demokratskih izbora.
Mihail Gorbačov preminuo je 30. avgusta 2022. godine u 92. godini nakon teške i duge bolesti. Predsednik Rusije Vladimir Putin se oprostio od Gorbačova rečima da je bio političar koji je imao ogroman uticaj na tok svetske istorije.