Priča o novom zajmovnom mehanizmu od 150 milijardi evra treba da pokaže da globalizam nije umro, čak i ukoliko ga je napustio Vašington posle izbora Donalda Trampa za predsednika SAD, objašnjava advokat Branko Pavlović.
„Oni žele da pokažu da je taj izuzetno opasan koncept, koji je bio dominantan prethodnih tridesetak godina i dalje živ, i dalje vitalan, i dalje ima nekakve mogućnosti. A na primeru Ukrajine smo se uverili da je on, čak i kada je Amerika iza tog koncepta, neostvariv, neodrživ i da je zapravo poražen“, navodi on.
Politički bal vampira
Podsećamo, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je, u okviru novog plana za „modernizaciju oružanih snaga Evrope“, stvaranje novog mehanizma zajma, vrednog 150 milijardi evra koji bi omogućio zemljama Unije, ne samo da povećaju svoje izdatke za odbranu, već i da značajno ubrzaju i povećaju vojne isporuke Ukrajini.
Prema Pavlovićevim rečima, globalistički koncept poražen je temeljno poražen zbog uspona Rusije i Kine, BRIKS-a i ŠOS-a, a na tom talasu i Tramp je odustao od globalističkog koncepta, dodaje on.
„Tako da je to politički bal vampira, pokušaj da oni prikažu kako su živi, uprkos tome što su već poraženi. Poraženi već pre Trampa, a sa Trampom vidljivo“, konstatuje naš sagovornik.
Evropske zemlje nesposobne da obnove svoje vojske
Posmatrano sa finansijskog aspekta, predlog Fon der Lajenove nadovezuje se na ono što, kako Pavlović kaže, stidljivo i između redova govore francuski predsednik i britanski premijer, Emanuel Makron i Kir Starmer, kada govore o potrebi povećanja izdvajanja za vojsku.
„Oni uopšte ne misle da to rade kroz budžete Francuske, odnosno Velike Britanije. Ti glavni zagovornici misle da se to radi na teret nekog zajedničkog fonda. I sada Ursula fon der Lajen izlazi sa predlogom da se izglasa mogućnost da se Evropska komisija zaduži za taj novac, pa da ga distribuira zato što su i Francuska i Britanija prezadužene i u njihovim parlamentima ne može da prođe povećanje budžeta za vojsku“, objašnjava Pavlović.
Tako ispada da je predlog Fon der Lajenove slamka spasa za predvodnike „koalicije voljnih“. Naravno, suma od 150 milijardi evra nije dovoljna, analitičari agencije Blumberg izračunali su da je evropskim državama potrebno tri hiljade milijardi dolara za modernizaciju oružanih snaga, ako u taj poduhvat nisu uključene SAD, dodaje on.
Međutim, zajednički fond zahteva saglasnost svih članica Unije, tako da je zajmovni fond zapravo neodrživa priča osim kao sredstvo da se oko nje okupe ratni huškači koji žele da prete trećim svetskim ratom, kaže Pavlović.
Evropljani bi morali da se odreknu mnogo toga zarad vojske
Ukoliko bi Brisel izdvojio sredstva za zajmovni fond za naoružanje, biće to nauštrb zdravstva, obrazovanja, obnove infrastrukture, koje su već zanemarene. Evropske zemlje smatrale su da ne postoji opasnost da ih iko ikada napadne i zato decenijama nisu ulagali u vojnu industriju i vojsku uopšte smatra profesor ekonomije na Ženevskom univerzitetu, dr Miroslav Jovanović.
Sa druge strane, postavlja se pitanje kako će upumpavanje tolikog novca uticati na evropske ekonomije, s obzirom da ona već sada pokazuje znake slabosti.
Jovanović podseća da je za vreme i neposredno posle pandemije Evropska centralna banka upumpala ogromne količine novca. Uz to, malo koja država u evrozoni poštuje pravilo o tri odsto deficita i šezdeset odsto učešća duga u BDP-u.
„To je samo izlog zajedništva, a kada se pogleda ispod haube, vidi se da su mnoga creva i kablovi pogrešno spojeni i mogu da izazovu velike kvarove“, zaključuje Jovanović.
Pogledajte i: