Pogled na Pompeju
Veliki friz koji se proteže preko tri zida banket sale predstavlja živopisne slike obreda inicijacije za sledbenike Dionisa – starogrčkog boga vina, plodnosti, pozorišta i verske ekstaze.
Rituali inicijacije, poznati kao dionizije misterije, bili su tajni verski obredi posvećeni bogu, koji su obećavali duhovno prosvetljenje i verovatno blagosloven život posle smrti.
Freska, koja datira od 40. do 30. godine pre nove ere, predstavlja živopisne slike Dionizovih sledbenika u stanju ritualnog zanosa, plesa i lova, nalik na freske iz obližnje Vile Misterija koje su otkrivene pre 100 godina.
Džinovski friz prikazuje Dionizove sledbenike kao plesačice i žestoke lovkinje, koje na ramenima nose zaklanu kozu ili drže mač i utrobu životinje u rukama.
U centru je freska elegantno obučena žene koja verovatno čeka da bude upućen u misterije.
Gornji friz prikazuje žive i žrtvovane životinje, uključujući jelena, vepra, petlove i ribe.
Istraživači kažu da ove suprotnosti naglašavaju dvostruku prirodu dionizijskog obožavanja, kombinujući zadovoljstvo sa iskonskom žrtvom.
Pompeja, drevni grad u blizini Napulja, i njegova okolina bili su prekriveni debelim slojem vulkanskog pepela kada je Vezuv eruptirao 79. godine nove ere, ubivši hiljade Rimljana, koji nisu imali pojma da žive pored jednog od najvećih vulkana u Evropi.