Maslenica je slična Pokladama kod Srba.
Za pravoslavne hrišćane nedelja uoči Maslenice (Poklada) je poslednja prilika da se jede mrsno. Tada Rusi bogato ručavaju, budući da odmah iza Maslenice počinje Veliki Post, koji će trajati sve do Uskrsa.
Prvog dana Maslenične nedelje domaćica kuće mora da ispeče veliku palačinku (bljin, kako je nazivaju u Rusiji), koju bogato podmazuje maslacem i daje kao milostinju onome kome je potrebno, ili bakama u crkvi. Što je palačinka veća i masnija, to će godina biti bolja za članove porodice.
Utorkom se po tradiciji mladi skupljaju u kući bilo koje neudate devojke iz društva, a tokom velike i bogate večere „baca se oko“ na nekoga od gostiju. Upoznavanje tokom Maslenične nedelje uvek je dobar znak.
U sredu svaka brižna majka može da utiče na ličnu sreću svoje ćerke, i prema ruskoj tradiciji, njenog izabranika poziva na palačinke. Što više muškarac pojede - to će srećniji, bogatiji i duži brak imati.
Četvrtak po tradiciji treba provesti van kuće i uživati u zimskim čarolijama – sankanje, klizanje, skijanje i ostali zimski sportovi odličan su način da se provede vreme.
Prema tradiciji, u petak se unučići predaju bakama i dekama sa muževljeve strane, kako bi muž tašti pokazao koliko je galantan i velikodušan. U petak je običaj da se daruju darovi i bavi humanitarnim radom, ali i ugađa sebi.
Subota je dan kada muž konačno „predaje štafetu“ ženi - sada je njen red da iskaže poštovanje muževljevoj porodici, a naročito svekrvi i njegovim sestrama.
Ranije se u nedelju tradicionalno spaljivala figurica Maslenice, a ovaj dan je obeležavao kraj zime i početak proleća.