Paradoks sjedinjene gordosti i poniznosti

Sputnik
U današnjoj emisiji otkrivamo kako je najčuveniji svetski i ruski „filozof iz podzemlja“ spojio u svojim junacima protivurečna svojstva.
Šta se sve našlo na jedinstvenoj izložbi „Nebeski Milić – povratak u Pariz“, otvorenoj 13. februara u Kulturnom centru Srbije u Parizu, šta o Milićevom prepoznatljivom spoju figurativnog nadrealizma, naivne umetnosti i elemenata fantastičnog kažu francuski posetioci – o tome za „Orbitu kulture“ govori autorka izložbe Branka Conić.
Šta je novo u priči inspektora Limana, u trileru o vrtlogu pohlepe, ucene, mržnje i osvete u kome nema nevinih – saznajemo od pisca romana „Jedno đubre manje“ Đorđa Bajića, koji i ovim, kao i prethodnim naslovima, na velika vrata vraća krimi žanr u srpsku književnost.
Zašto je bilo važno podsetiti i na polju književnosti dokazati da ponizni ne moraju biti poniženi, već da često u sebi mogu sačuvati dozu gordosti, katkad i vrlo visoku, kako su se poznati junaci Fjodora Dostojevskog pronašli u odrednicama „lakrdijaši“, „erotičari“, „donžuanizam“ homoseksualnost, zašto su svi oni „paradoksalisti“ – pitamo profesora dr Jovana Popova, autora studije „Gordi i ponizni: Paradoksaliti Fjodora Dostojevskog“, upravo ovenčane nagradom „Nikola Milošević“.
A o nedavno objavljenom Zborniku posvećenom Dušanu Radoviću, a povodom obeležavanja 100. godišnjice pesnikovog rođenja, o radovima i autorima koji su odgonetali tajnu jedne od najvrednijih pesničkih beležnica iz koje su nastale antologijske pesme – u „Orbiti kulture“ razgovaramo sa urednicom zbornika prof. dr Zoricom Hadžić i autorkom jednog od tekstova prof. dr Zoranom Opačić.
Komentar