U studiji objavljenoj u „Journal of Vertebrate Paleontology“ naučnici su opisali da je ova zver veličine leoparda najverovatnije lovila primate, rane nilske konje, rane slonove i damanije u gustim šumama Fajuma, u Egiptu, koji je sada pustinja, prenosi Phys.org.
„Tim je danima pažljivo iskopavao slojeve kamena stare oko 30 miliona godina. Baš kad smo završavali naš rad, član tima je primetio nešto izvanredno – set velikih zuba koji viri iz zemlje. Njegovo uzbuđenje nas je sve privuklo, što je bio početak fantastičnog otkrića – skoro cela lobanja drevnog mesoždera, što je san svakog paleontologa“, rekla je Šorud el Aškar sa Univerziteta Mansura i Američkog univerziteta u Kairu.
Bastetodon pripada redu Hyaenodonta, izumrlom redu sisara mesoždera. Oni su se razvili mnogo pre modernih mesoždera poput mačaka, pasa i hijena, a lovili su plen po Africi nakon izumiranja dinosaurusa.
Tim je nazvao vrstu po egipatskoj boginji Bast koja je imala glavu mačke i bila simbol zaštite, zadovoljstva i dobrog zdravlja. Drugi deo naziva je odon, što znači zub.
„Otkriće bastetodona je značajno dostignuće u praćenju evolucije hyaenodonta. Jedva čekamo da nastavimo naše istraživanje i otkrijemo više o drevnim predatorima i njihovom okruženju na svim kontinentima“, rekla Šorud el Aškar.