„Održivost bilo kakvog mirovnog rešenja u Ukrajini nije moguća bez Evropske unije. Ako mir u Ukrajini treba da bude održiv, onda to neće biti moguće (učiniti) bez bezbednosnih garancija Evropske unije. I to bez obzira što Evropa možda neće biti na prvim pregovorima. Od njenog pristupa i snage zavisiće garancije koliko će dugo trajati postignuti mir“, napisao je Pelegrini društvenim mrežama, sumirajući rezultate međunarodne bezbednosne konferencije održane u Minhenu.
Ranije su lideri evropskih institucija u Briselu izjavili da insistiraju na učešću Kijeva i EU u mirovnim pregovorima, kao i da bez toga, navodno, „mirovni sporazum neće funkcionisati“.
Sa svoje strane, generalni sekretar NATO-a Mark Rute u Minhenu je podržao mirovne pregovore o Ukrajini i savetovao Evropljane da „prestanu da se žale“ što nisu pozvani za pregovarački sto i da počnu da iznose konkretne inicijative za mirovno rešenje.
Mediji: Uloga Pekinga i Vašingtona
Istovremeno, agencija Blumberg, pozivajući se na neimenovanog evropskog zvaničnika, piše da su američki zvaničnici rekli predstavnicima zemalja Evrope da smatraju da SAD i Kina igraju glavnu ulogu u razgovorima o Ukrajini, kao i da Vašington ne smatra Evropu „značajnim igračem“.
„Jedan evropski zvaničnik je rekao da su američki zvaničnici rekli nekim Evropljanima u Minhenu da smatraju da su Amerika i Kina dve velike sile u razgovorima o Ukrajini... Sjedinjene Američke Države će obaveštavati Evropljane o napretku, ali ih ne vide kao značajnog igrača“, navodi se u članku.
Predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, održali su u sredu telefonski razgovor koji je trajao skoro sat i po. Prema rečima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, lideri su razgovarali o razmeni ruskih i američkih državljana, kao i o rešavanju situacije u Ukrajini. On je istakao da je Vašington glavni pandan Moskvi po pitanju rešavanja situacije u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin ranije je izjavio da ako postoji želja za pronalaženjem kompromisnog rešenja, pregovori o Ukrajini mogu da se vode sa bilo kim, pri čemu je naglasio da Vladimir Zelenski, zbog svoje nelegitimnosti, nema pravo ništa da potpisuje. Putin je podsetio da Kijev treba da pronađe način da poništi dekret koji je ranije potpisao Zelenski o zabrani pregovora – to bi mogao da uradi, na primer, predsednik Vrhovne rade. Istovremeno, ukoliko sam Zelenski želi da učestvuje u pregovorima, ruski predsednik je izrazio spremnost da za to odredi specijalne ljude.
Putin je takođe isticao da cilj rešavanja sukoba u Ukrajini ne bi trebalo da bude kratak prekid vatre i predah za pregrupisavanje snaga i prenaoružavanje sa ciljem naknadnog nastavka sukoba, već dugoročni mir. Sa svoje strane, Tramp je rekao da je Zelenski spreman da zaključi dogovor za rešavanje sukoba u Ukrajini, ali nije precizirao pod kojim uslovima.
Pogledajte i: