Srpska lista na parlamentarnim izborima na Kosovu i Metohiji osvojila je svih 10 mandata u parlamentu Prištine koliko je i predviđeno za srpsku zajednicu.
Sve zavisi od dogovora
Da li će predstavnici Srba ući u buduću privremenu vladu Kosova, ili će ostati opozicija zavisi od više faktora, ocenjuje Drecun.
„Ono što oni za sada sigurno mogu jeste da ostanu u opoziciji i da učestvuju u radu parlamenta. Tako mogu da onemogućavaju usvajanje zakona koji zahtevaju i podršku nevećinskih poslanika, a koji su na štetu interesa srpskog naroda.
Druga mogućnost je, kaže naš sagovornik, da naprave koaliciju sa albanskim strankama koje će činiti većinu i da onda postanu deo izvršne vlasti i učestvuju u radu privremenih kosovskih institucija samouprave.
„Tu je međutim, pitanje i povrataka Srba i u kosovske institucije, policiju, pravosuđe i tako dalje. Dakle, sve ono to je sastavni deo Briselskog sporazuma ali o tome tek treba da se razgovara i da se vidi da li o tome može da se postigne dogovor sa albanskim strankama koje će činiti većinu, to jest, formirati vladajuću koaliciju. Srbi treba da vide na kojim osnovama bi njihovi zahtevi bili postavljeni i da li bi bili prihvaćeni od strane tih stranka, pa tek onda da se razgovara o tome šta može da se uradi,“ objašnjava Drecun.
Formalno, Srpska lista im je potrebna
Drecun procenjuje da bi buduću takozvanu Vladu Kosova mogle da sačine albanske stranke koje su do sada bile opozicija PDK, DSK i ABK.
„One sada imaju zajedno više od Aljbina Kurtija i Samoopredeljenja i verovatno će im trebati podrška nekih nevećinskih predstavnika u parlamentu. Oni bi trebalo da naprave koaliciju i verovatno će im biti potreban još neko od manjinskih poslanika,“ ocenjuje Drecun.
Po njegovim rečima, koalicija sastavljena od ovih albanskih stranka je za Srpsku listu prihvatljiva ali samo ako budu prihvaćeni naši zahtevi.
„Formalno, ne bi trebalo da bude nekih prepreka ako kod tih stranaka postoji volja za Srpskom listom ali je bitna suština volja. To jest, da se vidi na kojim osnovama može da se postigne dogovor o učešću Srpske liste u toj koaliciji. Dakle, šta bi ta koalicija mogla da ispuni od očekivanja Srpske liste, srpskog naroda i zahteva koje će oni postaviti, a to će već biti stvar pregovora,“ kaže on.
Najbolji odziv Srba do sada
Drecun veruje da ni jedna od pomenute tri albanske stranke nije zatvorena za saradnju sa Srpskom listom, ali ponavlja da je sve pitanje pregovora.
Inače, ove godine su i lokalni i predsednički izbori na KiM, a predsednik se bira u parlamentu gde su glasovi manjinskih stranaka neophodni. Srpska lista je na ovim izborima dobila, bez Srbice i interno raseljenih lica, 38.533, a prva sledeća lista koju su činili Srbi 3.217 glasova.
Za 10 poslaničkih mesta garantovanih srpskoj zajednici nadmetalo se šest partija – Srpska lista, Srpski narodni pokret, Srpska demokratija, Partija kosovskih Srba, Lista „Za slobodu, pravdu i opstanak“ i Građanska inicijativa Narodna pravda.