Svetlost ove galaksije zakrivljena je usled njene gravitacije, piše Gardijan.
Snimci koje je načinio teleskop pokazuju krug blještave svetlosti savršenog oblika oko galaksije NGC 6505, kroz koji se u daljini može videti još jedna, udaljenija galaksija koja se nalazi direktno iza nje, a udaljena je više od 4 milijarde svetlosnih godina od Zemlje .
„Ovo je izvanredno, uzbudljivo i srećno otkriće“, kazao je astronom Stiven Sardžent, dodajući da je pojava Ajnštajnov prsten izuzetno retka.
On je objasnio da se kroz zakrivljeni prostor i vreme obližnje galaksije u pozadini vidi druga, udaljenija galaksija.
Opšta teorija relativnosti Alberta Ajnštajna je geometrijska teorija gravitacije koja predviđa da se svetlost zakrivljuje oko masivnih objekata u svemiru, što znači da galaksije mogu da deluju kao džinovska sočiva.
Ajnštajnovi prsteni za astronome predstavljaju moćan instrument pošto otkrivaju tela koja bi inače bila zatamnjena i sakrivena u formi mračne materije.
Glavna misija Euklida, teleskopa ESA vrednog milijardu evra, je da dođe do informacija o prirodi takozvane mračne materije i energije, koje čine 95 odsto svemira.
Konačni cilj teleskopa, koji može da detektuje galaksije udaljene do 10 milijardi svetlosnih godina, je stvaranje najveće 3D mape kosmosa ikada napravljene.
To će omogućiti astronomima da otkriju rasprostranjenost mračne materije i uticaj mračne energije, misteriozme sile koja ubrzava širenje univerzuma, piše Gardijan.
Najnoviji snimci teleskopa pokazali su, međutim, njegovu fantastičnu sposobnost da napravi izuzetno jasne fotografije koje otkrivaju nove strukture u obližnjem svemiru, poput galaksije NGC 6505 koja je od Zemlje udaljena oko 590 miliona svetlosnih godina, kao i neimenovane galaksije u pozadini udaljene 4,42 milijarde svetlosnih godina.
„Galaksija NGC 6505 je astronomima poznata već vrlo dugo, pa ipak ovaj prsten nikada pre nije bio primećen. To dokazuje koliko je Euklid moćan da pronađe nova otkrića, čak i na mestima za koja smo mislili da ih dobro poznajemo“, kazala je naučnica koja radi na projektu teleskopa ESA, Valerija Petorino.
Pogledajte i: