"Tokom tri nedelje, od prvog petka bojkota do ponoći trećeg petka bojkota, potrošili smo ukupno 108 miliona evra manje, od čega samo za tri petka 75 miliona evra. Od 19 posmatranih dana, pad potrošnje zabeležen je 16 dana", ističe platforma, preneo je Indeks.
Naveli su i u kojim gradovima je zabeležen najveći apsolutni pad vrednosti računa: prednjači Zagreb, a slede Split, Osijek, Rijeka, Zadar, Varaždin, Pula, Karlovac, Slavonski Brod, Čakovec.
Istakli su i gradove Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabeležili najveći pad potrošnje.
Platforma navodi da je država prozvana zbog toga što nije preduzela pravovremene mere za suzbijanje inflacije, kao i zbog toga što je, kako se tvrdi, dopustila opšti nered na tržištu.
"Bojkot je sredstvo za izražavanje otpora, neslaganja. Ima veliku moć, podstiče na akciju i traži hitnu promenu ponašanja onih protiv kojih je usmeren", navodi platforma.
Ističe se da su intervencije koje su usledile posle bojkota, kao što su zamrzavanje cena pojedinih proizvoda na određeni period, kao i veliki broj akcijskih ponuda i sniženja, samo gest, a ne rešenje za dramatičnu situaciju.
"Zamrzavanje cena na kratak period i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cena ili njihove stabilizacije, a ovaj problem dobro znaju svi koji treba da organizuju", navodi platforma.