Osamnaesti vek je vreme koje često identifikujemo s religijskim slikarstvom, ali izložba u Galeriji Matice srpske odstupa od tog stereotipa, predstavljajući ovaj period kroz portrete plemića i ličnosti koje su oblikovale ne samo vizuelnu, nego i političku i vojnu istoriju Srba, kaže u razgovoru za Sputnjik direktorka ove ustanove kulture Tijana Palkovljević Bugarski.
„Izložba nije samo prikaz umetnosti, već i istorije. Kroz portrete plemića i dokumentarne materijale kao što su povelje, knjige i razni arhivski dokumenti, publici će biti predstavljen život onih koji su uticali na izgradnju srpskog nacionalnog identiteta,” objašnjava direktorka Galerije Matice srpske.
Mnoga dela koja će biti izložena dolaze iz najvažnijih muzeja i arhiva u regionu. Portreti iz Narodnog muzeja i Muzeja lepih umetnosti u Budimpešti, kao i dela iz Muzeja Srpske pravoslavne crkve i Gradskog muzeja u Vršcu, predstavljaju važna vizuelna svedočanstva o životu plemstva koje je ostavilo dubok trag u istoriji regiona. Ovaj skup radova će biti jedinstvena prilika da se vidi deo srpskog i evropskog kulturnog nasleđa koji do sada nije bio dostupan široj javnosti, navodi naša sagovornica.
Ličnosti i porodice koje su oblikovale umetnost i istoriju
Neke od najznačajnijih plemićkih porodica koje će biti predstavljene na izložbi su pripadnici roda Tekelija, koja je kao jedna od najmoćnijih plemićkih porodica u Srba 18. veka ostavila značajan trag u razvoju umetnosti i kulture.
„Imamo čak 11 portreta članova porodice Tekelija, koji su srce naše današnje kolekcije. Njihova uloga u srpskoj istoriji nije samo vojna, već i kulturna”, ističe Tijana Palkovljević Bugarski.
Srpsko vojno plemstvo na Vojnoj granici u okviru Habzburške monarhije poticalo je od graničarskih oficirskih porodica kojima su plemićke titule dodeljivane zbog zasluga njihovih pojedinih članova u ratovima. Život oficira prve polovine 18. veka nije se mnogo razlikovao od života običnih graničarskih vojnika, dok se njihov položaj u drugoj polovini tog stoleća značajno promenio.
Pored porodice Tekelija, izložba će obuhvatiti i predstavnike drugih značajnih porodica, kao što su Zako, Čokić, ali i mnoge druge koje su imale veliki uticaj na društveni život u Srbiji i susednim zemljama. Kroz njihovu ulogu u stvaranju vizuelne kulture, izlagači će publici pružiti uvid u dizajn grbova, modne trendove i materijalnu kulturu tog doba.
„Tokom ovog perioda, prva generacija naših školovanih slikara poput Teodora Ilića Češljara, Stefana Gavrilovića, Jakova Orfelina stvarala je dela koja su pomerila granice umetnosti, predstavljajući nacionalne heroje i važne ličnosti kroz portrete. Ima mnogo radova nepoznatih slikara, ali i umetnika poput Arsenija Todorovića, kojem smo ranije već posvetili izložbu u Galeriji Matice srpske. To će biti skup nacionalnih srpskih umetnika, ali i portreta na kojima su predstavljeni nacionalni heroji, odnosno srpsko plemstvo, koje su radili strani majstori. To će biti zaista lep prikaz, u kojem će moći da uživaju i ljubitelji istorije, i ljubitelji umetnosti, ljubitelji mode ”, ističe Tijana Palkovljević Bugarski.
Prema njenim rečima, posebno su zanimljivi ženski portreti jer prikazuju način odevanja, haljine, ali i nakit i druge detalje koji su bili deo plemićkog života tog vremena. Ovi portreti će biti svojevrsni prozori u način života, estetiku i statusnu simboliku koja je bila deo društvenog hijerarhijskog sistema.
Naša sagovornica ističe da tema o plemstvu u srpskoj vizuelnoj kulturi nije slučajno izabrana. Doktorska disertacija Alekandre Čelovski, koja je inspirisala izložbu, dala je čvrstu naučnu osnovu za ovaj projekat, a glavni izazov je bio da se naučno-istraživački rad preoblikuje u popularnu publiku, pristupačnu širem krugu publike.
Time se, kako kaže Tijana Palkovljević Bugarski, pored istorijskog značaja, izložbi daje i obrazovni kontekst, koji će uz pomoć stručnih vođenja i kataloga, pomoći posetiteljima da bolje razumeju ovaj važan period u istoriji srpske umetnosti i kulture.
Jedno od dela na izložbi "Plemstvo u srpskoj vizuelnoj umetnosti 18. veka" u Galeriji Matice srpske
© Sputnjiku ustupila Galerija Matice srpske
Nova stalna postavka Galerije Matice srpske
Nova izložbena sezona Galerije Matice srpske biće, sudeći prema najavama, veoma raznovrsna i sadržajna. Pored postavke „Plemstvo u srpskoj vizuelnoj kulturi 18. veka“, koju će publika moći da pogleda do 1. juna, u planu su i druge zanimljive izložbe, kao što su postavka „Ateljei umetnika” koja pruža poseban uvid u život umetnika u Evropi, retrospektivna izložba posvećena slikaru Lazaru Vozareviću i drugi programi.
„Veoma nam je važna stalna postavka koju smo otvorili krajem oktobra 2024. godine, koja je izuzetno aktuelna, privlačna i drugačija u poređenju s drugim postavkama nacionalne likovne umetnosti novijeg doba. Trudimo se da priredimo brojne aktivnosti koje nju treba da približe javnosti. Osobenost te postavke je što se ona sastoji od sedam modula i sedam različitih tema koje mogu da se posmatraju kao pojedinačne izložbe. Svakog vikenda predstavljamo javnosti po jedan od tih modula, to rade kustosi i autori koji su učestvovali u kreiranju stalne postavke. To nije samo hronologija, već tematsko isticanje određenih stvari, kroz teme kao što su moda, zabava, vino, dom, priroda, osećanja, a imamo i jedan poseban segment koji govori samo o skulpturi, na primeru naše nacionalne umetnosti“, ističe Tijana Palkovljević Bugarski.
Prošle godine Galeriju Matice srpske je posetilo oko 200.000 ljudi, a pored stalne postavke, bilo je priređeno 16 izložbi.
Deo postavke "Plemstvo u srpskoj vizuelnoj umetnosti 18. veka" u Galeriji Matice srpske
© Foto : Sputnjiku ustupila Galerija Matice srpske