Nedavna studija istraživača sa Univerziteta u Sidneju, pokazuje da ovaj neverovatan proces usvajanja jezika počinje već u dobi od četiri meseca, što razbija staro uverenje da bebe uče ove obrasce tek nakon što se prilagode svom maternjem jeziku između šest i 12 meseci starosti.
Ovi nalazi takođe daju priliku da se na adekvatan način podrže deca koja su u riziku od razvojnog kašnjenja.
Sortiranje zvukova
Do svog prvog rođendana, bebe već imaju fino podešene uši za zvuke maternjeg jezika kroz proces koji se naziva perceptivno podešavanje. Njihov mozak sortira niz zvukova kako bi se fokusirao na one koji su najvažniji.
Ali u prvih šest meseci, bebe mogu da razlikuju zvukove jezika koje nikada nisu čule. Na primer, mogli bi da razlikuju određene kontraste na hindiju koje ne izgovaraju odrasli govornici njihovog maternjeg jezika ili da identifikuju jedinstvene tonove na mandarinskom, čak i ako odrastaju u domaćinstvu u kojem se govori drugi jezik.
Ova neverovatna sposobnost ne traje večno. Između šest i 12 meseci, bebe počinju da sužavaju fokus na zvukove koje najčešće čuju. Za samoglasnike, ovo fino podešavanje počinje oko šest meseci, dok suglasnici slede nakon približno deset meseci.
Bebe zumiraju zvukove koji su važni, kao što je razlika između 'r' i 'l', dok gube osetljivost na zvukove koje ne čuju redovno.
Do sada su istraživači mislili da je ovaj proces sužavanja potreban kako bi bebe počele da uče složenije jezičke veštine, kao što je otkrivanje da se „b“ i „d“ razlikuju jer se jedan pravi usnama, a drugi vrhom jezika.
Međutim, pomenuta studija je pokazala da bebe od četiri meseca već uče kako se fizički stvaraju zvukovi, mnogo pre nego što ovo sužavanje počne.
Učenje mini jezika
Zamislite da slušate nekoga kako govori jezik koji ne znate. Čak i ako ne razumete reči, možda ćete primetiti kako se njihove usne ili jezik pomeraju. Ovo mogu da urade i četvoromesečne bebe.
Da bi to pokazali, naučnici su sproveli eksperiment sa 34 bebe, uzrasta od četiri do šest meseci. Napravili su igru „podudaranje uzorka“ koristeći dva napravljena mini-jezika.
Jedan jezik je imao reči sa usnenim samoglasnicima (p, b, m), dok je drugi koristio zubne (t, d, c, s, z). Svaka reč bila je uparena sa slikom iz crtanog filma – meduza za reči na usnenim i rak za reči sa zubnim. Snimak reči je pušten u isto vreme kada je prikazana njena uparena slika.
Ove slike su pomogle da se uvidi da li bebe mogu da povežu svaki mini-jezik sa tačnom slikom.
Nakon što su bebe naučile ove mini-jezike i njihove parove slika, umesto da čuju reči, gledali su video-snimke lica osobe koje izgovara nove reči iz istih mini-jezika ali bez zvuka.
Na nekim video-snimcima lice je odgovaralo crtanom filmu koji su ranije naučili. U drugima, nije. Zatim je praćeno koliko dugo su bebe gledale video zapise – uobičajena metoda koju istraživači koriste da vide šta privlači njihovu pažnju.
Bebe inače duže gledaju na stvari koje ih iznenađuju ili zanimaju, a kraće na stvari koje su im poznate, što istraživačima pomaže da razumeju kako obrađuju i prepoznaju ono što vide.
Rezultati su bili jasni: bebe su značajno duže gledale video-snimke na kojima je lice odgovaralo onome što su naučile. Ovo je pokazalo da ranije nisu samo pasivno slušali – one su aktivno učile pravila mini-jezika i povezivali to znanje sa onim što su videli.
Povezivanje tačaka
Jednostavno rečeno, to znači da četvoromesečne bebe mogu da povežu tačke između zvuka i vida. Ova rana sposobnost uočavanja obrazaca u tome kako nastaju zvukovi je osnova za kasnije učenje jezika. Kao da njihovi mozgovi već postavljaju temelje za izgovaranje prvih reči.
Ovo otkriće menja ono što se mislilo o ranom učenju jezika beba i ukazuje da bebe počinju da otkrivaju obrasce sa četiri meseca, mnogo pre nego što počnu da se perceptivno prilagođavaju zvucima svog maternjeg jezika između šest i 12 meseci, prenosi RTS.
Ovi nalazi otvaraju nekoliko zanimljivih pitanja. Na primer, kako odrastanje u dvojezičnom domu utiče na ovu sposobnost? Da li bi bebe mogle da iskoriste ovu veštinu da nauče obrasce na potpuno novim jezicima? Naučnici će nastaviti da istražuju ova pitanja i otkrivaju načine na koje mozak beba postavlja scenu za učenje jedne od najsloženijih ljudskih veština - jezika.
Pogledajte i: