Prosečni životni vek u zemljama EU u 2022. godini bio je 80,6 godina, a Srbija zaostaje za nešto više od 5 godina.
Kada je reč o životnom veku muškaraca, rezultati su slični kao u Mađarskoj, dok životni vek žena pokazuje slične trendove kao u Bugarskoj.
Prema podacima iz detaljnih tablica mortaliteta stanovništva Srbije za period od 2021. do 2023. godine, očekivani životni vek iznosi 74,8 godina za ukupnu populaciju, što predstavlja porast od 0,3 godine u odnosu na period od 2010. do 2011. godine.
Posmatrano po polu očekivano trajanje života iznosi 72,3 godine za muškarce i 77,5 godina za žene.
U odnosu na period od 2010. do 2012. godine, zabeležen je porast od 0,3 godine kod muškaraca i 0,4 godine kod žena, pri čemu je zadržana razlika u prosečnom životnom veku od 5,2 godine u korist žena.
Prema podacima kojima raspolaže RZS očekivano je da će lica starosti 65 godina u proseku živeti još 15,2 godine.
Muškarci u Srbiji starosti 65 godina u proseku mogu očekivati još 13,8 godina života, a očekivani životni vek žena iste starosti iznosi 16,4 godine.
Na nivou oblasti, najniži očekivani životni vek sa 65 godina zabeležen je u Severnobanatskoj oblasti i iznosi 12,5 godina za muškarce i 15,4 godine za žene.
Muškarci u Zlatiborskoj oblasti imaju najduži očekivani životni vek sa 65 godina i iznosi 15 godina, dok je kod žena najduži životni vek u Beogradskoj oblasti, gde iznosi 17,2 godine.
Beogradski region beleži najbolje rezultate očekivnog trajanja životnog veka i on iznosi oko 76 godina, dok je u Regionu Vojvodine životni vek najkraći i iznosi oko 74 godine.
Posmatrano na nivou oblasti, najduži životni vek novorođenih je u Zlatiborskoj oblasti i iznosi 76,5 godina, dok se najkraće živi u Severnobanatskoj oblasti, u proseku oko 72,7 godina.
"Ove tablice predstavljaju najvažniji demografski instrument za analizu smrtnosti stanovništva i koriste se i za izradu demografskih pokazatelja, poput neto stope reprodukcije, ali i u oblasti aktuarstva, epidemiologije i u drugim oblastima", objavljeno je na sajtu RZS.
Periodika izrade detaljnih tablica je desetogodišnja, i to nakon svakog popisa stanovništva.
Izrada detaljnih tablica mortaliteta zasniva se na primeni Beker-Cojnerove metode a za ovu namenu korišćeni su rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine i podaci statistike prirodnog kretanja stanovništva tokom 2021, 2022. i 2023. godine.