EKONOMIJA

Tužilaštvo pokrenulo postupak protiv Deleza, Merkatora S, Univereksporta i DIS-a zbog nameštanja cena

Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg tužilaštva u Beogradu formiralo je predmet povodom informacija Komisije za zaštitu konkurencije kojim se pokreće postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv „Deleza“, „Merkatora S“, „Univereksporta“ i „DIS-a“, zbog provera da li se u njihovim postupcima stiču i elementi krivičnog dela, javio je RTS.
Sputnik
Tužilaštvo je podnelo Sektoru tržišne inspekcije Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine zahtev za pružanje potrebnih obaveštenja u vezi sa inspekcijskim nadzorom i kontrolama izvršenim nad četiri privredna društva u periodu od 2016. godine do 2024. godine, u pogledu načina vršenja prometa roba i usluga, formiranja maloprodajnih cena, sprečavanja konkurencije i drugog. U pitanju su privredna društva „Delez“, „Merkator S“, „Univereksport-import“ i „DIS“, potvrđeno je RTS-u.
Takođe, od Komisije za zaštitu konkurencije je zatraženo da tokom postupka ispitivanja povrede konkurencije po službenoj dužnosti protiv navedenih privrednih društava, obaveštava tužilaštvo o rezultatima preduzetih radnji i mera, prikupljenim podacima, kao i o konačnoj odluci, imajući u vidu da zaključenje restriktivnog sporazuma iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije pod određenim uslovima može da ima elemente krivičnog dela.
Komisija za zaštitu konkurencije Republike Srbije saopštila je prošle nedelje da je pokrenula postupak protiv trgovinskih lanaca „Delez“, „Merkator S“, „Univereksport“ i „DIS“ zbog pretpostavke da su izvršili povredu konkurencije zaključivanjem restriktivnog sporazuma, odnosno da su dogovarali cene pojedinih proizvoda.
U saopštenju Komisije navedeno je da je to telo izvršilo nenajavljeni uviđaj u prostorijama pomenutih trgovinskih lanaca, kao i u poslovnim prostorijama društva „Cenoteka“ i da je protiv trgovinskih lanaca pokrenut postupak.
„Postupak je pokrenut zbog osnovane pretpostavke Komisije da su pomenuti trgovinski lanci izvršili povredu konkurencije zaključenjem restriktivnog sporazuma iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije“, navedeno je tada.
Rečeno je da Komisija sprovodi sektorsku analizu stanja i uslova konkurencije na tržištima određenih prehrambenih proizvoda na teritoriji Republike Srbije u periodu od 2018. do 2022. godine, a kako su pojedini nalazi uslovili potrebu za daljom i detaljnijom analizom, Komisija je ispitivala uslove konkurencije na tržištu maloprodaje za veći broj prehrambenih proizvoda.
„Detaljnija analiza je izvršena praćenjem odabranih proizvoda kod maloprodavaca protiv kojih je pokrenut postupak, a koji, prema javno dostupnim podacima iz finansijskih izveštaja koje objavljuje Agencija za privredne registre Republike Srbije, ukupno čine preko 50 odsto tržišta maloprodaje na teritoriji Republike Srbije“, istaknuto je u saopštenju.
Navedeno je da je tokom više meseci praćenja kretanje cena za 35 izabranih proizvoda, Komisija za zaštitu konkurencije konstatovala da su u maloprodajnim lancima za posmatrane proizvode cene identične.
„Nakon toga Komisija je za 45 proizvoda tokom avgusta 2024. godine upoređivala cene kod stranaka u postupku, uz dodatak još jednog maloprodavca“, navedeno je u saopštenju.
Kako se navodi, Komisija je na osnovu sprovedenih analiza došla do zaključka da je tržište maloprodaje u Srbiji ostvarilo vrednosni rast u periodu od aprila 2023. do marta 2024. godine uz istovremeni količinski blagi pad, da je u periodu od aprila 2023. do marta 2024. godine porast cena u maloprodaji bio skoro duplo veći od inflatornih pritisaka, da je u periodu od 2016. godine do 2023. godine konstatovan značajan rast prihoda i bruto marži, odnosno profitabilnosti posmatranih učesnika na tržištu, što potvrđuju i podaci o njihovoj poslovnoj dobiti.
Preneto je i da je Komisija došla do zaključka da su u periodu višemesečnog praćenja (od aprila do septembra 2024. godine redovne cene osam proizvoda (mleko, jogurt, ulje, brašno, šećer, jaja, kafa i banane) kod svih posmatranih maloprodavaca bile iste ili slične, uz različite uslove nabavke, kao i da se vrednost potrošačke korpe koja sadrži 45 odabranih proizvoda neznatno razlikuje između stranaka u postupku, dok je znatno niža u maloprodajnom objektu koji ima najnepovoljnije komercijalne uslove nabavke.
Pogledajte i:
Komentar